Bosnu i Hercegovinu je tijekom 2021. godine napustilo oko 170.000 osoba, a gotovo pola milijuna građana otišlo je iz BiH od 2013. To su rezultati istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH. Prema posljednjem popisu stanovništva, Banja Luka, kao drugi najveći grad u BiH, ima oko 185.000 stanovnika. To praktički znači kako je BiH u 2021. napustio gotovo cijeli jedan grad. Predviđanja za ovu godinu još su pesimističnija. Masovni odlazak ljudi iz BiH se nastavlja, a samo u ovoj godini državu bi moglo napustiti 350.000 ljudi. Procjena je to Saveza samostalnih sindikata BiH. Odlaze kvalificirani majstori zaposleni u oblasti građevinarstva, prerade i obrade metala, ali i prometa. Povećanim intenzitetom odlazi zdravstveni kadar, kao i IT stručnjaci, piše Večernji list BiH.
Bolji uvjeti za ostanak
BiH treća je u svijetu po broju medicinskih djelatnika koji su u proteklih pet godina otišli u Njemačku. Odlasci medicinara iz BiH nastavljeni su te su se čak i pojačali tijekom pandemije. Prošle je godine u okviru programa "Triple Win" njemačke Savezne agencije za zapošljavanje i Društva za međunarodnu suradnju u zemlju pozvano 759 medicinskih sestara i tehničara. Među njima 234 su iz Vijetnama, 210 s Filipina, 156 iz BiH, 127 iz Tunisa i 32 iz Srbije. Ovakva situacija može se riješiti na samo jedan način - da predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti, kako na državnoj tako i na entitetskim razinama, donesu jasne i konkretne mjere te ponude radnicima bolje uvjete rada, sigurnost i nadu kako će se na ovim prostorima u idućem razdoblju barem približno cijeniti i vrednovati rad onako kako se cijeni i vrednuje u zapadnim zemljama. Kao prvi konkretan korak Savez samostalnih sindikata BiH vidi donošenje Zakona o minimalnoj plaći po kojemu bi minimalna plaća u FBiH bila 1000 KM. Iseljavanje radne snage iz BiH na najvišoj je razini ikad, navedeno je i u studiji "Migracije zdravstvenih djelatnika i stručnjaka u oblasti informacijsko-komunikacijskih tehnologija iz BiH: izazovi i mogućnosti", koja je predstavljena u organizaciji Međunarodne organizacije za migracije (IOM).
Zdravstvo i IKT
U studiji se navodi kako je posljednjih godina broj građana BiH koji se iseljavaju poprimio alarmantne razmjere, što je posebno vidljivo u zdravstvu i informacijsko-komunikacijskom i tehnološkom sektoru (IKT). Šefica misije IOM-a u BiH i regionalna koordinatorica za zapadni Balkan Laura Lungarotti istaknula je kako nemaju točan broj osoba iz sektora zdravstva i IKT sektora koje su napustile BiH i žive negdje u inozemstvu te da je to točka spoticanja jer ne postoji sustav koji će to zabilježiti. - Ne postoji sustav koji će nam dati uvid u takvu vrstu informacija koje bismo imali za ta dva sektora. Trenutačno znamo kako su se iz BiH iselila otprilike dva do dva i pol milijuna osoba koje su državljani ove zemlja, a žive negdje u inozemstvu - rekla je Lungarotti. Dodala je kako ni jedan sektor, ni zdravstvo ni IKT, nema takvu vrstu statistike da se može pratiti na toj razini te da je to jedna od činjenica na kojoj se mora raditi. Navela je podatak da je do 2019. izdano 56.000 vrsta radnih dozvola za državljane BiH. - To pokazuje kako su dane radne dozvole da ljudi iz BiH rade u zemljama EU-a, ali, isto tako, govori kako je više od 50.000 ljudi emigriralo do tada - istaknula je Lungarotti. Smatra kako se toj problematici treba posvetiti posebna pozornost. Postojeće informacije o broju izdanih boravišnih dozvola za plaćene aktivnosti u EU potvrđuju da radno sposobno stanovništvo BiH uglavnom migrira u EU te da raste broj iseljenika, uglavnom u Sloveniju, Njemačku i Hrvatsku, zatim u Italiju i Austriju, ali u posljednje vrijeme, u ograničenom broju, i u Češku, Norvešku i Švedsku. Što se tiče zdravstvenog sektora, Njemačka je vodeća destinacija za zdravstvene stručnjake, a migriraju uglavnom mlađe medicinske sestre, ali postoji i značajan broj liječnika, stomatologa i farmaceuta. Većina IKT stručnjaka migrira u Njemačku, Austriju, RH, SAD i Srbiju.