Veliko imanje, a još dužu tradiciju ima čapljinska poljoprivredna škola. Pruža se od rimske vile rustice Mogorjelo pa do Trebižata. Vinogradi su s obje strane ceste prema Strugama, odnosno graničnom prijelazu Gabela Polje, plastenici i zgrade koje bi bez velikih napora mogle zablistati punim sjajem. Osnovana je davne 1946. godine. Nekada se prema njoj slijevalo pola Hercegovine, a desetljećima iz nje izlazili cijenjeni stručnjaci ili uspješni studenti, ovisno za što su se poslije četiri godine opredjeljivali. Teško je i pobrojati sve poznate i uspješne, recimo gospodarstvenike, koji su završili čapljinsku poljoprivrednu školu, kao što je primjerice “hrvatski kralj šećera” Marinko Zadro. No, vremena se mijenjaju. Posljednjih godina se zahvaljujući trećem upisnom roku ili onima koji se nisu uspjeli upisati u druga zanimanja u domicilnoj ili školama iz okolnih mjesta, uspijevao “skrpati” odjel poljoprivrednih tehničara. Nakon dva upisna kruga ove godine, kako trenutačno stvari stoje, to će biti neizvedivo. Od ukupno sedam smjerova u čapljinskoj Srednjoj školi, najmanje zanimanje bilo je za poljoprivredne tehničare, pet u prvom, plus dva u drugom upisnom roku te jedan učenik koji nije ispunjavao uvjete, i to je sve. Nikoga to ne raduje, ali je slika i prilika položaja poljoprivrede i odnosa u društvu. Kao i u okolnim hercegovačkim općinama, i u Čapljini su u prvom planu su tzv. “iseljenička zanimanja”. Za razliku od Gruda i Ljubuškog, gdje su to medicinari, u Čapljini su u trendu kuhari. Po prvi put upisuje se odjeljenje kuhara i već je popunjeno, 27 je upisanih. Budući da nema bodovnog praga, nakon popravnih ispita i nerealiziranih ciljeva u nekim drugim zanimanjima ili općinama, neće biti iznenađenje ako bude kandidata za dva odjela, što kao mogućnost ne isključuje Željka Previšić, ravnateljica Srednje škole u Čapljini. Ako se usporedi broj upisanih kuhara s brojem upisanih gimnazijalaca - 39, onda je jasan pravac u kojem idu želje mladih, odnosno njihovih roditelja. Uz kuhare, među mladim Čapljincima tražene su bile i škola za računalne tehničare – 30 upisanih, ekonomist 35, dok je manje zanimanje bilo za trogodišnja zanimanja - konobar, 9 primljenih, i prodavač - 8. Međutim, po broju upisanih, i ona kotiraju bolje od poljoprivrednih tehničara – opći smjer. Valja reći da je i dalje iz Čapljine osjetan odljev svršenih osnovaca u druge sredine, pa se tako učenici koji nastavu pohađaju po bosanskom nastavnom planu i programu upisuju u srednje škole u Mostaru, dok se veliki broj učenika iz pograničnih naselja, Gabela Polja, Gabele, Doljana, Dračeva…, opet zbog posla ili nastavka školovanja upisuje u Metkoviću. Inače, zbog mogućnosti zapošljavanja na zapadu, zanimanja za kojima je prava pomama, medicinske sestre, medicinski tehničari, kuhari, farmaceutski tehničari i slično, prozvani su iseljeničkim.
Školstvo