Kad je metodu ispiranja nosne sluznice slanom otopinom kao djelotvornu u borbi protiv koronavirusa izrekla prof. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, zazvučala je revolucionarno. No to nije prvi put da su liječnici i znanstvenici ukazivali kako je u borbi protiv virusa korisno vlaženje sluznice i ispiranje nosne šupljine slanom otopinom.
Sezona grijanja i vlažnost
U Infektivnoj su krenuli s pilot-studijom kojom će se ispitati koliko redovita toaleta nosa otopinama na bazi morske vode može smanjiti održavanje virusa u nosu oboljelih od COVID-19 pa, ako se pokaže da ima koristi, ispitivanje će nastaviti i s osobama koje su pozitivne na SARS-CoV-2, a nemaju simptome bolesti, kako bi se spriječilo moguće spuštanje virusa u donje dijelove dišnog sustava, odnosno prema plućima, kako je to Markotić pojasnila. Naime, od početka epidemije kod jednog dijela bolesnika i kod asimptomatskih nositelja virusa uočeno je kako dugo nose virus u nosnoj sluznici, čak i više od dva mjeseca, zbog čega su mnogi dugotrajno ostajali u samoizolaciji, što je uzrokovalo niz problema.
– Tijekom proljeća i početkom ljeta jedan dio osoba s dugotrajno pozitivnim brisevima obratio mi se za pomoć. S obzirom na to da specifičnog lijeka zasad nema, razmišljala sam kako im najbolje pomoći. Pretpostavka je bila da se vjerojatno radi o defektnim virusnim česticama ili virusima koji su izgubili svoju moć zaražavanja, no za to još nije bilo dovoljno informacija u relevantnoj znanstvenoj i stručnoj literaturi te su oni morali biti u izolaciji do dobivanja negativnih nalaza brisa. Razmišljala sam da bi možda dobra toaleta nosa, odnosno ispiranje i vlaženje nosa preparatima na bazi morske soli mogla pomoći u odstranjivanju mrtvog epitela u nosu, a time i virusnih čestica iz toga epitela. Savjetovala sam da 3-4 puta dnevno osvježe i očiste nos uštrcavanjem preparata na bazi morske vode tijekom 2-3 dana i da nakon toga naprave kontrolni bris. Na sreću, u većine je nakon tog postupka nalaz brisa bio negativan i mogli su konačno završiti s izolacijom i vratiti se u novonormalan život – kazala je Alemka Markotić za 24 sata.
Da bi se metoda smatrala znanstveno i stručno relevantnim i primjenjivom, treba provesti studiju. Na vlažnost sluznice kao vrlo bitan faktor u borbi protiv novog koronavirusa već je upozoravao prof. Gordan Lauc iz Genosa. – Problem je u sezoni grijanja što je relativna vlažnost zraka u grijanim prostorima vrlo niska, što inaktivira našu mukoznu barijeru i omogućava virusima da se lakše šire. U mukusu koji luče naše sluznice nalaze se posebni glikoproteini mucini, čija je glavna zadaća da poput parangala love viruse i bakterije koji se onda mukocilijarnim transportom iznose iz dišnog sustava. To je prva barijera protiv patogena, no ona nažalost ne funkcionira ako je dehidriramo suhim zrakom – opisao nam je Lauc proljetos.
Mjesecima je predlagao da u službene upute uđe kako u javnim prostorima treba biti barem 40-postotna vlažnost zraka, a ljudima savjetovao da kod kuće na bilo koji način osiguraju vlažnost zraka. Pitali smo ga za komentar savjeta o ispiranju nosa. – To je više-manje ista stvar. Jedina je bitna razlika noću kada spavamo i ne možemo aktivno vlažiti nos pa je jedino vlažnost zraka u igri – odgovorio je Lauc. Umirovljeni dubrovački otorinolaringolog dr. Jure Burić prije sedam mjeseci pisao je ministru Viliju Berošu o važnosti vlaženja sluznice klasičnim inhaliranjem barem tri puta dnevno nad vrelom vodenom parom u koju je dodana šaka morske soli.
Ispiranje mikroorganizama “Visoku temperaturu (više od 50 Celzijevih stupnjeva) i vlažnost zraka iznad 50 posto korona ne može preživjeti. Budući da su vrata ulaska infekcije sluznica usta, nosa i oka, preporučujem tri puta dnevno, u trajanju od 15 do 20 minuta, inhalacije nad vrelom vodenom parom”, pisao je dr. Burić. A pedijatri i obiteljski liječnici ispiranje nosne sluznice fiziološkom otopinom ili preparatima na bazi morske vode savjetuju oduvijek. – Već 21 godinu to preporučujem i djeci i odraslima, kod kroničnog rinitisa, sinitisa, i kod viroza i preventivno. Zimi kad je sezona grijanja, a ljeti kad je sezona alergena. Patološkim mikroorganizmima kao što su bakterije i virusi koji izazivaju bolesti ne odgovara to ispiranje, dok mikroorganizmima koji fiziološki žive s nama u simbiozi ta vlažnost sluznice odgovara – objašnjava dr. Ljiljana Ćenan, obiteljska liječnica iz Ivankova.