Fond za nasljedstvo Republike Slovenije tvrdi da će više od 140 korisnika stare devizne štednje Ljubljanske banke iz Glavne filijale Sarajevo do kraja ove godine dobiti odštetu, koja se procjenjuje na oko 1,5 milijuna eura. No, predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić tvrdi da će svi koji su dobili informativni obračun dobiti svoj novac 61 dan po prijemu potvrde da je obračun uspješno dostavljen, piše Dnevni avaz.
- Znači, isplate se mogu očekivati od 1. siječnja sljedeće godine. Slanje obračuna krenulo je 24. listopada ove godine, stoga je mala mogućnost da će bilo tko primiti bilo što do kraja ove godine – istaknula je Omersoftić.
U slovenskom fondu napominju da je proračunom Slovenije predviđeno 320 milijuna eura koje će krajem ove i u 2017. godini isplatiti štedišama u BiH i Hrvatskoj, odnosno 465 miliona eura, koliko oni očekuju s kamatama.
Ipak, prema riječima Omersoftić, Slovenija nije osigurala sredstva u proračunu za sljedeću godinu.
- Oni u proračunu imaju predviđeno samo 68 milijuna eura, i to za Hrvatsku i našu državu. Samo Hrvatska potražuje oko 100 milijuna eura, a za našu državu Sloveniji nedostaje još oko 120 miliojuna eura. To je sada problem kojeg se mi najviše bojimo, bojimo se spore dinamike isplata. Dakle, to što oni kažu da su osigurali 320 milijuna eura, je čista laž. Ja provjeravam svaki dan da vidim da nije došlo do rebalansa proračuna Slovenije – objašnjava Omersoftić.
Dodala je da Slovenija aplikacije za isplatu štednje ne radi po redu, već prema nekom vlastitom kriteriju određuje kome će poslati informativni obračun.
- Velikom broju štediša još traže dopunske podatke. Kao primjer možemo navesti bračni par iz Sarajeva, koji su oboje imali štednju i žive na istoj adresi. Suprugu oni sada traže da dokaže promjenu naziva ulice, a supruzi ne. Također, mnogim štedišama traže da sami objašnjavaju transakcije na knjižicama. Recimo, jedna gospođa imala je upisanu kamatu za 1992. godinu, pa je ta kamata poništena, a njoj traže da ona objasni kako je do toga došlo – kaže Omersoftić.
- Ne priznaju nam donatorske ugovore. Budući da je veliki broj štediša u kasnim godinama, oni poklanjaju svoju štednju djeci. Takvih je slučajeva jako mnogo, ali Slovenija traži da se to posebno registrira kod čuvara dokumentacije u Sarajevu. Nakon toga opet ne priznaju taj donatorski ugovor, već traže da se uradi punomoć za naplatu. To je problem zato što ako štediša umre u vremenu do naplate, onda onaj tko ima punomoć za naplatu, nema više pravo naplatiti štednju. Time bi se štednja trajno izgubila, točnije to bi bio poklon Sloveniji – zaključila je Omersoftić.