Iako je politika Europske unije da svih šest partnera sa zapadnog Balkana tretira jednako u pogledu pristupa projektima, programima, fondovima i drugim inicijativama EU, otvaranjem procesa pregovora, a što podrazumijeva i napredak u određenim sektorima, za BiH bi se pružile dodatne mogućnosti financiranja iz izdašnih europskih blagajni, piše Večernji list BiH.
Pisanje projekata
Na takav zaključak upućuje sama struktura IPA III okvira iz koje se financiraju aktivnosti na temelju relevantnosti politika i zrelosti projekata iz godišnjeg prijedloga projekata zemlje korisnice. Drugim riječima, nužno je da projekti imaju visok stupanj pripremljenosti, osim postojanja sektorskih cjelodržavnih strategija, jasnih implementacijskih aranžmana i drugih elemenata kako bi zemlja u potpunosti iskoristila raspoloživa sredstva. Ne tako davno iz Izaslanstva Europske unije u BiH su za Večernji list objasnili da, kako zemlja napreduje na putu k EU i provodi reforme, dobiva i više prilika za korištenje pretpristupnih fondova, posebno iz okvira IPA III, koja je konkurentnija i nagrađuje rezultate. Stoga se s velikim očekivanjima gleda na nastavak angažmana vlasti, poglavito one na državnoj razini, koja nastoji usvojiti što veći broj zakonskih i drugih rješenja iz paketa Europske komisije kako bi u ovom mjesecu BiH dočekala pozitivno izvješće izvršnog tijela Europske unije, a u prosincu i odluku o službenom početku pregovora. Takvi događaji bi, osim snažne poruke Europske unije o važnosti ubrzanja integracija na jugoistoku Europe, ali i predanosti koja dolazi iz BiH, otvorili nove perspektive razvoja koje bi osjetili svi žitelji zemlje. Poglavito to vrijedi za već spomenuti IPA III mehanizam vrijedan 14 milijardi eura, a u okviru kojega je BiH već uspjela dobiti određena sredstva.
Nadalje, o značaju podrške Europske unije svjedoči i činjenica da je kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF), a koji se također financira kroz IPA III, za BiH odobreno i izdvojeno ukupno 715,2 milijuna eura. Osim IPA III mehanizma, kao i investicijskog okvira za zapadni Balkan, područje jugoistoka Europe, uključujući BiH, čeka i novi plan rasta koji je ne tako davno predstavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Sam plan ima četiri osnovna cilja - približiti zapadni Balkan jedinstvenom tržištu EU-a, produbiti regionalnu gospodarsku integraciju, ubrzati temeljne reforme te povećati pretpristupna sredstva, a ono što je posebno zanimljivo za BiH je mogućnost slobodnijeg pristupa tržištu koje ima više od 440 milijuna stanovnika.
Razvoj poljoprivrede
Takve mogućnosti značile bi mnogo kada govorimo o velikom broju izvorno orijentiranih poduzeća koja svoje poslovanje temelje upravo na kretanju na europskom tržištima, a posebne prilike dobili bi domaći poljoprivredni proizvođači. Oni bi, osim toga, kroz ispunjavanje obveza dobili i mogućnost ulaska u financijski prilično izdašan IPARD III program Europske unije, koji ima proračun od 990 milijuna eura sredstava EU-a. No, pristup treba usuglašenu i harmoniziranu politiku unutar Bosne i Hercegovine, a upravo je to i cilj Vijeća ministara BiH, koje je u svojem programu rada kao strateške odrednice postavilo razvoj i integriranje sektora poljoprivrede, prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja BiH u europsko i svjetsko tržište, te izrada prijedloga modela IPARD operativne strukture u Bosni i Hercegovini, odnosno usuglašen nacrt modela IPARD operativne strukture i pripremljena informacija o procesu usuglašavanja. Uz tu zadaću, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine kao ciljeve je postavilo i izradu te kontrolu provedbe strateškog plana ruralnog razvoja (2022. - 2027.), unaprjeđenje segmenta savjetodavnih službi, koordinaciju rada radnih skupina za izradu nacrta zakona, izradu informacija i izvješća, kao i sustav za prijavljivanje FADN.
A više od svega približavanje punopravnom članstvu u Europskoj uniji sa sobom nosi i promjene zakonskih i drugih propisa važnih za poboljšanje poslovne klime u zemlji, kao i šalje poruku potencijalnim investitorima kako BiH može biti pogodno područje za ulaganje i razvoj poslovnih ideja. Takvu mogućnost svakako valja promatrati i kroz određene trendove koji su prisutni u svjetskom gospodarstvu, a koji pokazuju kako kompanije iz Europske unije, zbog rastućih troškova, ali i neizvjesnosti, žele u budućnosti više pozornost posvetiti geografski bližem području, a poglavito kada govorimo o otvaranju novih proizvodnih pogona.
No, da bi došlo do snažnijeg investicijskog zamaha, potreban je rad na provedbi zacrtanih reformi koje uključuju i toliko željeno ubrzavanje procedura i smanjivanje birokratskih prepreka kroz sve aktualniju tematiku digitalizacije javne uprave. Kao ključni preduvjet svega navedena je, naravno, politička atmosfera i produktivan odnos različitih razina vlasti.