Dok je rat u Hrvatskoj dolazio na mala vrata, a u BiH su još mnogi vjerovali u mirni rasplet napetosti te moguće očuvanje Jugoslavije, nad Sarajevo i mnoge druge gradove diljem BiH su se nadvili tmurni oblaci s mirisom rata. Prve izbjeglice iz Hrvatske su počele pristizati u Sarajevo, a prividni mir nije nudio dovoljno duhovne i materijalne sigurnosti. Jedna skupina odlučnih ljudi predvođena don Antom Jelićem, tadašnjim župnikom u sarajevskom naselju Marijin Dvor, nije gubila vrijeme, nego je uvidjela nužnost traženja načina kako pomoći sebi i drugima. Tako je 21. travnja 1991. u Sarajevu nastalo Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo. To je prva humanitarna udruga u BiH koju nije osnovala ni Crkva ni država, piše Večernji list BiH.
Zadovoljni stanovnici Doma
Programska načela HKDD-a su utemeljena na zakonitostima evanđelja, a glavni cilj je duhovni i materijalni preporod hrvatskog katoličkog puka. Prema riječima osnivača don Ante Jelića, rad Društva se može podijeliti u četiri dijela: ratne godine, obnoviteljske godine, stabilizirajuće godine, a posljednjih nekoliko godina nazvano je godinama važnih odluka.
Kada su u pitanju godine važnih odluka, jedna je da se izgradi hrvatski studenski dom u Sarajevu. Danas se s prvom može reći da je to najveći građevinski pothvat Društva. Naime, u Društvu su bili svjesni važnosti rada sa studentima, a izgradnjom ovoga doma bit će u kontaktu s njima svaki dan, što će otvarati mnoge druge mogućnosti. Cilj izgradnje ovog doma bio je spriječiti iseljavanje studenata, prvenstveno u susjednu Hrvatsku. Prijeratno hrvatsko pučanstvo koje se za vrijeme rata i poraća iselilo iz Sarajeva vjerojatno se više nikada neće vratiti, međutim, katolici stalno dolaze na studij u glavni grad. Članovi HKDD-a su tu prepoznali prigodu i, razgovarajući s mladima koji studiraju u Sarajevu, shvatili su da većina želi ostati i naći zaposlenje. Prema podacima u Sarajevu, ima oko 1500 katoličkih studenata koji uglavnom žive u iznajmljenim stanovima. Velika je to brojka koja obećava da će Hrvata katolika uvijek biti u Sarajevu.
Povijesni dan za Društvo je bio 1. prosinca 2014. godine kada je sad već bivši premijer Republike Hrvatske Zoran Milanović, zajedno s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom, posjetio Studentski dom “Dr. Dragutin Dujmušić”, i tom prilikom je otvoren jedan njegov dio, a novac je osigurala Vlada RH. Iako se datum otvorenja Doma nije poklapao s početkom akademske godine, u Dom se već tada uselilo 12 studenata, među kojima je bilo njih nekoliko iz susjedne Hrvatske, iz Splita i Dubrovnika. Međutim, danas u Domu obitava 70 studenata.
Dalmacija u malom
Ima ih iz cijele BIH kao i iz susjedne Hrvatske. Za jednu skupinu studenata se može reći da su “Dalmacija u malom”, s obzirom da dolaze iz Dubrovnika, Splita i Zadra. Ostali su iz BiH iz Bihaća, Žepča, Novog Travnika, Starog Travnika, Orašja, Livna, Tomislavgrada, Širokog Brijega. Svi su zadovoljni smještajem i prehranom u Domu, ali za fakultet, kroz smijeh kažu, ‘ne pitajte nas ništa’. Posebno su zadovoljni komforom doma. Nakon otvorenja dijela Doma, nastavljeno je s radovima u interijeru. Tako je proradila menza i otvorena je dvorana za dnevni boravak s kafeterijom gdje studenti mogu gledati TV programe, popiti kavu, čaj i neki od osvježavajućih napitaka, i provoditi slobodno vrijeme u ugodnom druženju. Znaju priteći i upomoć ako treba nešto organizirati, posebno uoči blagdana Božića i Uskrsa te manifestacija koje organizira HKDD. Prilikom primanja studenata u Dom, prednost imaju djeca iz višebrojnih obitelji, djeca invalida i stradalnika Domovinskog rata te djeca iz obitelji s niskim materijalnim statusom. Tu su svakako i studenti s odličnim prosjekom ocjena, a zatim i svi oni kojima je potrebna HKDD-ova pomoć. U Studentski dom HKDD “Dr. Drago Dujmušić” do sada je uloženo oko četiri milijuna eura, a za kompletiranje projekta potrebno je još uložiti oko 300.000 eura. Radi se u ustanovi koja ima kapacitet od 138 osoba i 264 kreveta. Do danas je opremljeno 78 soba. Prema riječima Darka Zeke, ravnatelja Doma, i ostale sobe su spremne, nedostaju namještaj i sanitarije, stoga u novoj akademskoj godini očekujemo još veći priljev studenata.