Strukturni problemi s radnom snagom pogodili su jedan od najrazvijenijih sektora bh. ekonomije - IT sektor. Prve generacije programera stasale devedesetih godina već ulaze u manje produktivne četrdesete godine i kod njih vlada tzv. "strah od mladih lavova". S druge strane i IT sektor pogađa problem odljeva radne snage prema zemljama zapada, piše Klix.ba.
Kako je IT sektor jedan od najrazvijenijih u našoj zemlji te generira značajan izvoz, problemi u njemu mogu se dalekosežno odraziti. Ovo je jedna je od najbrže rastućih gospodarskih grana u BiH, a posljednjih godina bilježen je rast od čak 72 posto.
Prema izvješćima Agencije za statistiku BiH iz 2017. godine, u našoj zemlji je u IT sektoru poslovalo 1.128 tvrtki.
Adi Šarić, direktor tvrtke CompuSight d.o.o., kaže kako u četrdesetim godinama radna snaga obično, a i u ovom sektoru, ulazi u potrebne promjene obveza i za očekivati je da programer, kako u BiH tako i svugdje u svijetu, napreduje u karijeri s godinama iskustva.
"U četrdesetim godinama generalno očekivanje je da se netko tko je počeo po završetku fakulteta kao programer bavi više konzaltingom, software arhiktekturom ili da radi kao vođa tima. Tehničko iskustvo se u neku ruku mijenja ili se nadopunjuje iskustvom u različitim vrstama poslovnih problema koje probamo riješiti ili procesa koje pokušavamo automatizirati", kazao je Šarić.
On ističe kako ne sumnja da su stariji programeri manje efektivni.
"Što se tiče samih linija koda koje netko napiše u četrdesetima, definitivno su stariji programeri manje efektivni. Naravno, ne postoji pravilo i neki iskusniji programeri nastoje svjesno ostati u sferi programiranja, ali većina ih barem na zapadu teži više radu sa samim klijentima ili dizajniranju kompleksnih sustava koje njihove mlađe kolege onda implementiraju kroz kod", pojašnjava on.
Njihova produktivnost jednostavno mijenja smjer, nastavlja Šarić, ali u BiH koja je orijentirana outsourcingu vjerojatno se njihova promjena smjera smatra padom u produktivnosti, jer klijenti sa zapada plaćaju kod napisan u BiH, a ne nužno pametne solucije za određene poslovne izazove.
Šarić smatra kako nije potrebna prekvalifikacija, nego bolja utilizacija iskustva starijih programera.
"Na iskusnije programere se treba gledati kao na mentore mlađima i nekoga tko je dovoljno iskusan da radi direktno s klijentom u konzultantskoj ulozi. Na kraju svega za programere u BiH je nemoguće da se natječu cijenom ili linijama koda na nekom globalnom tržištu s recimo Indijom. Mi se trebamo natjecati s pametnim i inovatnim solucijama te boljom otvorenom komunikacijom. Tu iskusni programeri trebaju stvarati dugoročne klijente", kaže on za Klix.
Najveći problem trenutno u ovom sektoru je odljev kvalificiranih IT stručnjaka, uključujući i programere.
"To je posebno izraženo s iskusnijom populacijom koja se cijeni na zapadu. Njihovo znanje je prijeko potrebno da vode timove mlađih programera koji tek završavaju sveučilišta. Što se tiče globalne ekonomije, ona je trenutno povoljna tako da naši programeri imaju ogromnu potražnju i stabilne angažmane. Kada se dogodi sljedeća recesija, mislim da će zapadnim startup klijentima ponestati sredstava i oni će se jednostavno ugasiti, a tako i njihovi projekti koji se implementiraju u BiH. Velike zapadne korporacije koje imaju potrebnu kapitalizaciju će raditi na smanjenju troškova, a još uvijek imati interne mandate da finaliziraju strateške projekte i to bi bilo pozitivno za naše programere i tvrtke koje rade s takvim globalnim, multinacionalnim tvrtkama poput Microsofta ili Starbucksa", zaključio je Šarić.