Završena je dvodnevna sjednica Vladina Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske kojom je predsjedao prvi čovjek tog tijela, ugledni kanadski odvjetnik Ivan Grbešić. Predsjednik Grbešić istaknuo je kako Hrvati izvan Hrvatske imaju razloga za optimizam jer se nakon dugih godina raznih obećanja vide pozitivni pomaci, a potpredsjednica Vlade Marija Pejčinović Burić istaknula je kako ova Vlada od početka mandata nastoji unaprijediti suradnju i povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, piše Večernji list BiH.
Nedjeljivost Hrvata
- Nakon 20 godina praznih obećanja Hrvati izvan Republike Hrvatske žele promjene i pozitivne rezultate. Vidimo da ima pozitivnih pomaka, kao primjerice, prijedlog izmjena Zakona o državljanstvu, registar Hrvata izvan Hrvatske i razni programi za učenje hrvatskog jezika i povezivanje s hrvatskim identitetom.
Ima još niz otvorenih pitanja, a najviše nas brine položaj Hrvata u BiH. Nedjeljivost Hrvata je i ustavno zaštićena, stoga mislimo da imamo pravo, ali i dužnost, pomoći našim pripadnicima u BiH - kazao je Ivan Grbešić. Naglasio je kako je sretan zbog dobre suradnje s aktualnom Vladom RH jer im se ciljevi podudaraju. Kaže i kako su Hrvati u državama u kojima žive naučili raspravljati argumentirano i uvažavati tuđa mišljenja koja nekada ne dijele. - Ali to je jedini način stvaranja zajedništva i boljitka, zbog čega smo svi danas ovdje. Hoćemo li biti uspješni, ovisi o tome hoćemo li znati komunicirati - zaključio je. Ministrica Marija Pejčinović Burić kazala je kako je osnaživanje jedinstva iseljenih Hrvata zadaća svih.
- Ovo danas je potvrda našeg zajedništva i povezanosti... Vežu nas zajednička domovina, zajednički identitet, jezik, povijest, kulturna baština i naša vjera. Ta povezanost osjeća se i u radu ovog saziva Vlade - kazala je. Istaknula je da se Vlada Andreja Plenkovića od početka mandata svim naporima trudi raditi na unaprjeđenju suradnje i daljnjem povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske. - Posebno se zalažemo za prava Hrvata u europskim zemljama, a naš ključni vanjskopolitički prioritet je jačanje hrvatskog naroda u BiH. Tim pitanjem mnogi od nas se bave svaki dan - kazala je Pejčinović Burić. Dodala je kako je važno pitanje i Zakon o državljanstvu, koji je u proceduri, a kojim se nadaju dati odgovor na puno otvorenih pitanja iseljenih Hrvata.
Na izbore i položaj Hrvata u BiH osvrnuo se i tajnik Savjeta Zvonko Milas koji je kazao kako ishod nedavnih izbora otežava njihov ionako težak položaj. Milas je zatim govorio o projektima Savjeta, a posebno ukazao na važnost pilot-projekta “Registar hrvatskih subjekata izvan RH” koji ima cilj povezivanje svih Hrvata gdje god živjeli, kao i novog Zakona o hrvatskom državljanstvu, te iskorak koji se odnosi na obrazovanje - posebne upisne kvote osigurane na fakultetima Sveučilišta u Zagrebu te projekt “Korijeni”. - Svi projekti i sva dostignuća nastali su temeljem volje, truda, rada i partnerskog odnosa svih nas, pri čemu su zajedničke inicijative neizostavni dijelovi svakog pokrenutog i realiziranog posla, a ujedinjeni u tom zajedništvu možemo nastaviti graditi našu hrvatsku, svjetsku priču - naglasio je državni tajnik Milas.
Program u HNK u Šibeniku
Daljnje teme o kojima se razgovaralo su normativne aktivnosti, gospodarstvo, investicije i konkurentnost, prekogranična suradnja i međunarodni kanal javne televizije. Nakon završetka radnog dijela nazočni su išli u katedralu sv. Jakova, a zatim su se susreli s gradonačelnikom Šibenika Željkom Burićem i župnikom vlč. Krešom Matešom.
Poslijepodne je organiziran prigodni program u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku. Rad Savjeta završen je jučer predstavljanjem projekata Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i aktivnosti vezanih uz unaprjeđenje strategije o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te izlaganjima potpredsjednika Savjeta.
Podsjetimo, Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH jest savjetodavno tijelo koje pruža pomoć Vladi u kreiranju i provedbi politika, aktivnosti i programa za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a sastaje se najmanje jednom godišnje u Hrvatskoj.•