Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH Božo Ljubić uputio je Ustavnome sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Izbornog zakona koji se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda čime je u dva navrata omogućena diskriminacija Hrvata s izborom nametnute protuhrvatske vlasti Alijanse, a zatim i platforme u kojoj su hrvatski predstavnici marionete bošnjačkih političkih stranaka.
S 30 na 17
“Motiv je diskriminacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini u dijelu Izbornog zakona koji se odnosi na izbor izaslanika u Dom naroda FBiH. A onda, s obzirom da je Dom naroda BiH ‘derivat’ federalnog Doma naroda, onda i na razini države. Izbor predsjednika Federacije BiH, a nakon toga i Vlade Federacije je izravna posljedica izbora izaslanika u Dom naroda Federacije BiH”, kaže Ljubić za Večernjak. Ustavni sud BiH je 2000. odbio tužbu tadašnjeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića oko izbora Doma naroda. On je zatražio preispitivanje Izbornog zakona BiH nakon što je američki diplomat na čelu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Robert Barry izmijenio izborna pravila i propise na štetu Hrvata jer do tada brojniji Bošnjaci nisu mogli odlučivati o hrvatskim izaslanicima u Domu naroda. Smanjena je i veličina svakog nacionalnog kluba s 30 na 17 izaslanika, a potrebna natpolovična većina za izbor predsjednika FBiH ili Vlade je smanjena na trećinu, odnosno šest izaslanika. Ustavni sud BiH je tada s 5 prema 4 (s tri glasa stranih sudaca i dva Bošnjaka) preglasao Hrvate i Srbe. Ljubić je, međutim, uvjeren da će sada Ustavni sud prihvatiti njegovu tužbu s obzirom da su argumentirano povezali kršenje Izbornog zakona i neusklađenost s Ustavom države te međunarodnih konvencija i dokumenata. - Tvrdim, a to sam u ustavnoj tužbi dokazao, i nadam se da će Ustavni sud BiH prihvatiti tu argumentaciju, da postojeći Izborni zakon BiH koji se odnosi na izbor izaslanika u Dom naroda FBiH nije samo diskriminacijski, nego je u izravnoj suprotnosti s više članaka Ustava BiH i više konvencija koje tretiraju prava građana i naroda. A u suprotnosti je i s Ustavom entiteta jer jedan od članova Ustava BiH obvezuje entitete da realiziraju pravo na slobodne i demokratske izbore. A to podrazumijeva i da ti izbori budu izraz volje, kako građana tako i naroda, budući da je BiH po preambuli Ustava prije svega država tri njezina tvorbena naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba, smatra Ljubić.
Drugi Zastupnički dom
On objašnjava i da su bošnjačke županije preferirane u odnosu na hrvatske. - Trenutačno imamo situaciju da više izaslanika u Dom naroda FBiH biraju županije s bošnjačkom većinom, nego što je to slučaj sa županijama s hrvatskom većinom. Bošnjačke županije biraju i dvije trećine srpskih izaslanika. Na taj je način uspostavljen potpuni nadzor jednoga naroda nad Domom naroda FBiH, ističe Božo Ljubić za Večernjak.
On navodi da se sadašnjim rješenjima Dom naroda pretvara u vlastitu negaciju u kojemu ne postoji nacionalni legitimitet. Ljubić navodi i da je tajming posve logičan nakon što su prije nekoliko mjeseci propali pregovori u slučaju ‘Sejdić - Finci’ u sklopu kojih se trebalo riješiti i pitanje popunjavanja Doma naroda što je bio sastavni dio prijedloga hrvatskih političkih predstavnika. On misli, s obzirom na rokove oko izbora izaslanika za Dom naroda, da je moguće stići provesti nove odredbe. “Smatrao sam da je posljednje vrijeme kada treba izaći s tužbom i da možemo stići na vrijeme promijeniti propise. Naime, izbor Doma naroda FBiH dolazi tek nakon službene objave ovih općih izbora. Zato Ustavni sud ima dovoljno vremena reagirati na ovu tužbu i obesnažiti članove Izbornog zakona koji su u suprotnosti s Ustavom BiH kako bismo nakon ovih izbora imali legalnu i legitimnu vlast”, ističe Ljubić.