Jednako kao što se pokušavaju po svaku cijenu domoći zemalja Europske unije, na legalan ili ilegalan način, tako i građani ratom pogođenih država sve više traže mogućnost da se nastane u Bosni i Hercegovini, tu se angažiraju, a najveći broj njih u prošloj godini bili su državljani Libije koji su dolazili na liječenje, piše Večernji list BiH. Pokazuju to podaci kojima raspolažu državne institucije koje vrlo ozbiljno pristupaju eventualnoj mogućnosti odobravanja posjeta, boravka ili rada tih osoba u BiH budući da bi se na taj način mogli provući i ekstremisti. U skupini zemalja na čije se državljane posebno motri jesu stanovnici ratom zahvaćenih ili nestabilnih Libije, Sirije, Iraka, Afganistana, ali i Irana koji je sve donedavno, do potpisivanja sporazuma o nuklearnom programu, bio smatran jednom od rizičnih zemalja.
Iran među rizičnim
Prema dostupnim podacima, iz ovih pet država je tijekom prošle godine odobren dolazak i boravak za 1609 osoba iz ovih pet država. Najviše ih je bilo iz Libije, njih 1107 stiglo je uglavnom zbog liječenja u bolnicama ili toplicama na temelju sporazuma koji su bosanskohercegovačke vlasti potpisale s predstavnicima Libije u sklopu potpore zbrinjavanja nastradalih osoba. Od toga broja 1027 osoba je stiglo na temelju pozivnih pisama pravnih osoba, odnosno 80 je stiglo na temelju poziva fizičkih osoba. Slijedi Sirija iz koje su stigle 192 osobe, od kojih je više osoba stiglo na temelju poziva privatnih osoba, njih 125, dok je dvostruko manje - 67, u BiH boravilo na temelju pozivnih pisama pravnih osoba, bilo da su tvrtke, organizacije ili državne institucije. Nakon Sirije, na popisu su Iranci te je u prošloj godini njih 151 boravilo na temelju odobrenih pozivnih pisama. U 2015. godini iz Iraka su za 120 osoba odobrena pozivna pisma, a iz Afganistana za 39 osoba. Istodobno, tijekom 2015. godine odbijena su pozivna pisma, odnosno odobrenje za boravak u BiH za državljane Libije, Sirije, Iraka i Irana upravo zbog sukoba i ratnih događanja u tim zemljama i mogućnosti traženja međunarodne zaštite u BiH.
Bez planova i organizacije
Ove mogućnosti uglavnom su korištene kako bi stanovnici ovih zemalja mogli legalno doći u BiH, otkuda su se planirali ilegalno prebacivati u Srbiju radi priključenja migrantskim tokovima i odlaska prema zemljama EU s namjerom traženja azila. Otkako je zatvorena balkanska ruta, bitno je smanjeno zanimanje za dolazak osoba iz ovih država u Bosnu i Hercegovinu. Pokazuju to podaci iz prvih mjeseci 2016. godine. Prigodom dolaska ljudi iz ovih zemalja, vlasti su se suočavale s brojnim problemima budući da je bilo teško provjeriti vjerodostojnost putovnice koju su posjedovali, jer zbog ratnih sukoba nisu bili u sustavu sigurnosne evidencije, zbog čega su pojačane mjere nadzora. U prošloj je godini upravo zbog mjera predostrožnosti odobren stalni boravak tek u 26 slučajeva, po dvanaest se odnosi na državljane Sirije i Irana, te po jedan iz Iraka i Libije. Istodobno, protjerano je 18 državljana ovih zemalja u ovoj godini, a najviše, polovica njih, dolazi iz Afganistana, slijede Libija - 4, Sirija - 3 te po jedan iz Iraka i Irana. Vlasti BiH su do sada uspijevale odgovoriti svim iskušenjima, legalnih, ali i ilegalnih migracija, dok bi eventualno otvaranje južne balkanske rute zasigurno dovelo do sloma cijelog sustava, premda predstavnici vlasti tvrde da postoje planovi. Planovi za smještaj ili eventualno tranzit postoje, ali samo u glavama jer nijedna vojarna nije za to spremna, osim tek ponekog prihvatnog centra za azil.