Kada je prije tri godine počeo rat u Ukrajini mnogi stanovnici te zemlje potražili su privremeni dom diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj. Dio ih je u Hrvatskoj pronašao posao, u čemu im pomaže udruga "Svoja". Uz uspješne i sretne priče, niz je birokratskih i drugih teškoća koje ne bi mogli sami riješiti.
U Hrvatskoj je 27.000 raseljenih Ukrajinaca, kazala je u HTV-ovom “Studiju 4” Nataliia Hryshchenko, izvršna direktorica udruge “Svoja” koja pruža pomoć ukrajinskim izbjeglicama u prilagodbi na novi život u Hrvatskoj. Zahvalni su Hrvatskoj što im je pružila mogućnost da budu ovdje.
Stručnjakinja za zapošljavanje Iryna Pronenko istaknula je da je udruga “Svoja” nastala nakon početka rata u Ukrajini, piše hrt.
Ukrajinci su dobili priliku raditi bez dobivanja ikakvih radnih dozvola, zahvaljujući Hrvatskoj i statusu privremene zaštite, kazala je Hryshchenko. Nemaju službene podatke o tome koliko Ukrajinaca radi u Hrvatskoj. No iznijela je ipak podatak koji ima u vezi s ciljanom skupinom s kojom oni rade, a odnosi se na oko 3.500 ljudi. Svakih pola godine rade anonimno istraživanje gdje pitaju ljude na kojim poslovima rade i koliko zarađuju.
“Zadnje je istraživanje pokazalo da u Hrvatskoj radi, gledajući našu ciljanu skupinu njih 72%. Godinu i pol ranije to je bilo od 22% do 25%. Svakih pola godine radimo to istraživanje i vidimo da ta brojka raste. Ukrajinci su se pokazali kao stvarno dobri radnici”, kazala je Pronenko.
Nostrifikacija diploma i poznavanje jezika
Najlakše se zaposliti dok ne znaš jezik, istaknula je Pronenko i precizirala da se tada uglavnom ljudi zapošljavaju na nekim jednostavnijim poslovima.
“Ukrajinci rade kao konobari, blagajnici, prodavači, radnici u pekrnicama. Imamo već i dobre prakse što se tiče visokokvalificiranih stručnjaka, a to su ljudi u IT domeni, liječnici koji su već nostrificirali diplome. Rade i u području upravljanja projektima, ima i arhitekata. Ljudi rade i u međunarodnim tvrtkama, zaposleni su on-line”, izjavila je Pronenko.
Tek kada nostrificiraju svoje diplome Ukrajinci mogu dobiti neki “ozbiljniji” posao, a tako bi bilo, dodaje Pronenko i u Ukrajini sve dok ne govoriš jezik i dok nemaš nostrificiranu diplomu.
Izazovi u vezi sa zapošljavanjem
Dva su glavna problema – nostrifikacija diploma za regulirane profesije i učenje hrvatskog jezika.
“Vrlo je dugačka i komplicirana procedura nostrifikacija diploma za regulirane profesije. Kad je riječ o medicinskim sestrama, liječnicima, psiholozima prijevod dokumentacije je skup. Zahvaljujući Hrvatskoj mi ne plaćamo proceduru nostrifikacije, ali moramo platiti taj prijevod. Nastavni plan može biti oko 100 stranica, a jedna stranica košta 25 eura”, izjavila je. Spomenula je i da neke profesije zahtijevaju višu razinu znanja jezika, a da se to ne može postići na besplatnim tečajevima.
Pronenko ističe da su ukrajinski radnici dobri. Budući da Hrvatska ima deficit liječnika, smatra da bi ukrajinski tu mogli naći svoj put.