Na sudu je završila odluka o odgodi održavanja izbora koju je donijelo kompromitirano Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH. Ovo je tijelo ocijenilo da se zbog neprihvaćenog državnog proračuna ne može krenuti u izborni proces, dok pak Izbornim zakonom takva mogućnost uopće nije predviđena. Sve to događa se u jeku osporavanja zakonitosti i legitimnosti izbora članova ovoga tijela. Izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak ističe kako SIP nije mogao donijeti posljednju odluku i smatra kako će se stvari dodatno komplicirati.
Je li SIP mogao donijeti odluku o odgodi izbora?
Apsolutno nije mogao donijeti takvu odluku. Ne postoji nijedna odredba u Izbornom zakonu BiH koja bi definirala ili makar upućivala na takvo nešto. U poglavlju u kojem se govori o ponovljenim, odgođenim ili prijevremenim izborima imate članak 14.2 koji nedvosmisleno propisuje kada je to moguće i na što se odluka odnosi. Odluka o odgađanju izbora može biti isključivo za određeno biračko mjesto ili izbornu jedinicu. To se radi onda kada izbore nije moguće provesti u skladu s odredbama zakona. Ali zakonodavac je apsolutno mislio na izbore koji su u tijeku, odnosno da negdje iz određenog razloga nije bilo moguće glasovati. Nema nikakve mogućnosti odgađati izbore koji se nisu održali.
Znači, ne može se unaprijed donijeti takva odluka?!
Tako je. Ne postoji nijedna odredba u Izbornom zakonu koja bi upućivala na drukčiji zaključak. Da ne govorim o rokovima...
U zakonu čak piše da se u slučaju donošenja odluke za pojedina biračka mjesta ili izborne jedinice izborni proces može maksimalno odgoditi na 30 dana. Čak je i taj dio promašio SIP?!
Precizira se da se izbori ponavljaju u roku od sedam, a najkasnije od 30 dana. Ali, ako ne možete uopće donijeti odluku o odgodi izbora, onda je ovo u biti irelevantno. Ne može nešto što je nezakonito u samome temelju postati poslije zakonito.
Ako vratimo stvari u povijest, slučaj o kojemu vi govorite i o kojemu je odlučivao SIP bio je prekid i ponavljanje izbornog procesa u Stocu nakon nasilja?!
Upravo tako. To je egzemplaran primjer primjene odredbi ovoga zakona.
Može li se onda reći da su nezakonite odluke koje je donio SIP?
Apsolutno. Svima je jasno da je tako. Postavlja se pitanje otkuda SIP-u povod za donošenje takve odluke. Sada je ova institucija krenula u raspisivanje poziva oko javnih nabava, pa postoji mogućnost za to. A, primjerice, nije postojala, po njihovu tumačenju, prije izvjesnog vremena.
Što je u pozadini takve odluke SIP-a, što vi mislite?
Ja je zaista ne mogu dokučiti. Nije mi jasno zašto je SIP dopustio da njihove odluke postanu predmet brojnih komentara. Čak i ako zanemarimo, a naravno da ne možemo, sam način izbora članova ove institucije, iskreno ne mogu naći racionalan odgovor na njihove posljednje poteze. Ovdje se, po meni, namjerno krše odredbe Izbornog zakona BiH. Ovo ne može biti slučajnost ili omaška. Radi se o flagrantnom kršenju odredbi Izbornog zakona od tijela koje bi moralo isključivo voditi računa o zakonitosti kompletnog izbornog procesa, od njihova raspisivanja, nadgledanja, do provedbe izbornih rezultata.
Čuli su se odmah komentari – ništa čudno, nelegalne odluke nelegalno izabranog tijela?!
Upravo tako. To je tijelo nelegalno izabrano jer je nezakonito izabrano. Ono je i nelegitimno zato što je Izborni zakon propisao sastav SIP-a i rekao da tamo sjede po dva predstavnika Hrvata, Srba i Bošnjaka te jedan ostali. Oni moraju biti predstavnici triju naroda te pravni stručnjaci koji imaju iskustva u provedbi izbornog procesa. Uz to, ne smiju obnašati bilo kakvu dužnost u stranci te biti financijski ili organizacijski povezani.
Molim pojasnite zašto smatrate da su nezakonito izabrani?
Vrlo jednostavno. Zato što su izabrani kršenjem odredbi Izbornog zakona. Zakonodavac je propisao da postoji Povjerenstvo za izbor i imenovanje koje bira Zastupnički dom. Da ne govorim sve proceduralne postupke koji slijede. No, i u njemu je određeno da ga čine po dva Hrvata, Srbina i Bošnjaka te jedan predstavnik ostalih. Ako je već to povjerenstvo bilo formirano, moralo je do kraja dovesti postupak. Postavlja se pitanje što ćemo s kandidatima koji su se prijavili. Gdje je njihovo pravo na mogućnost kandidiranja i izbora? Na ovaj se način to onemogućava. U slučaju izbora članova Središnjeg izbornog povjerenstva iskorištena je jedna odredba Izbornog zakona da je moguće izabrati članove ako se ne dostavi popis s kandidatima u roku od 30 dana Zastupničkom domu.
Što ste mislili pod nelegitimnosti članova SIP-a?
Cijeli smisao legitimnosti po dva Hrvata, Bošnjaka ili Srbina i ostalih je, uz obvezne zakonske i stručne norme, u tome da oni budu predstavnici tih naroda. Ako u njihovu izboru ne sudjeluju ti narodi, a Hrvati, primjerice, nisu glasovali za čovjeka koji je tamo izabran kao Hrvat, postavlja se pitanje koji je smisao ovog cijelog sustava. U ovome slučaju narušene su odredbe o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.
Kakvu poruku SDA šalje ovim preuzimanjem SIP-a? U kuloarima se tvrdi kako je to priprema da se Hrvate posve odstrani iz vlasti na izborima 2022.?
Nažalost, bojim se da je to strategija. To nije nešto što se prvi put spominje u javnome prostoru. Takvo nešto može se naglas čuti od nekih političkih dužnosnika. Doduše, moram priznati kako to nisam čuo izrijekom od SDA, ali jesam od njihovih ekspozitura s kojima čine novu “parlamentarnu većinu”. Otvoreno upravo poručuju kako se treba doći do šest Hrvata u Domu naroda te da su riješili sav problem. U tome im slučaju, očito, Hrvati ne bi trebali.
Kako se postaviti u ovome slučaju i vidite li izlaza iz ove situacije?
Jako je teško dati odgovor na takvo pitanje. Čak i kada su vam najbolje namjere i rezultati rada, svjedoci smo da se dobivaju grubi odgovori. Ako se iz parlamentarnog života i izvršne vlasti želi isključiti čitav jedan narod, onda sigurno ne može biti riječi o političkoj, ekonomskoj, pravnoj sigurnosti, europskome putu. Rekao bih kako su ti potezi razumski nepojmljivi. Akteri koji, međutim, tome teže ne obaziru se ni na što.
Stanje nije nimalo dobro. Hrvati više ne mogu i neće prihvatiti ponavljanje situacije s trostrukim nametanjem člana bh. Predsjedništva glasovima Bošnjaka i dvostrukog izbacivanja iz izvršne vlasti.•