Misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Bosni i Hercegovini provela je istraživanje javnoga mnijenja o percepciji prema izborima, gdje je dobiven vrlo reprezentativan uzorak potvrda kako je potrebno provesti izborne reforme. To vjeruju dvije trećine građana BiH, piše Večernji list BiH.
Naime, istraživanje javnog mnijenja, koje je Misija OESS-a u BiH provela u kolovozu prošle godine na uzorku od 1009 odraslih stanovnika BiH, pokazalo je kako postoji niska razina povjerenja javnosti u integritet i pravednost izbornog procesa, relevantne institucije i aktere, kao i izražena učestalost izravnih iskustava s izbornim prijevarama među glasačima.
Bez političkih pitanja
Rezultati istraživanja upućuju na hitnu potrebu vraćanja povjerenja u izborni proces u BiH. U suradnji s Uredom za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Misija OESS-a u BiH nastavit će podržavati ovlaštene institucije, uključujući Parlamentarnu skupštinu BiH i Središnje izborno povjerenstvo, u nastojanjima da se ojača integritet izbora u BiH u cilju ponovne izgradnje povjerenja javnosti u izborni proces. U ovome istraživanju, osim tehničkih, koja se čine manje teškima, nisu obuhvaćena druga, politička pitanja koja se tiču poštivanja ljudskih prava ili prava kolektiva sukladno Ustavu BiH i Daytonskom mirovnom sporazumu iako je vjerojatno većina ispitanika i to imala na umu prilikom odgovaranja na pitanja s obzirom na to da ova tema mjesecima i godinama dominira u javnom prostoru u Bosni i Hercegovini. Prema istraživanju OESS-a koje je dostupno, oko 41,3% ispitanika smatra da izborni sustav u BiH omogućava istinski odraz volje građana u maloj ili izrazito maloj mjeri, dok samo 28,2% ispitanika vjeruje da to izborni sustav omogućava u potpunosti. U odgovoru na pitanje omogućuje li izborni sustav istinski odraz volje građana, 42 posto ispitanika kazalo je kako smatra da se izbori provode na nepravedan ili uglavnom nepravedan način, a samo 23% ispitanika smatra da se izbori provode na pravedan ili uglavnom pravedan način. Zapanjujućih, čak 67,5% ispitanika smatra da se izborne prijevare u BiH događaju "često" ili "uvijek". Oko 62% ispitanika glasuje na izborima jer to smatra građanskom dužnosti, dok je gotovo polovina ispitanika istaknula kako izlazi na glasovanje kako bi spriječila krađu ili zloporabu svog glasa. Istraživanjem su otkrivene najčešće prakse prijevara u svrhu izborne manipulacije. Novac je nuđen u slučaju više od jednog od četiri ispitanika (25,8%) kako bi glasovao za određenu stranku ili kandidata. Jedan od najpoznatijih primjera je i osuđeni "Hrvat" iz Goražda Edim Fejzić, koji je, uz lažno nacionalno izjašnjavanje, snimljen kako podmićuje građane kako bi glasovali za njega na izborima 2018. godine. Kasnije je uvjetno osuđen, no pri tome mu nije oduzet mandat županijskog zastupnika u Goraždu, kao ni člana u Klubu zastupnika Hrvata Doma naroda Parlamenta FBiH. Više od jednog od pet ispitanika (22,1%) prijavilo je da ga je netko iz biračkog odbora instruirao za koga glasovati. Manji, ali ipak značajan postotak ispitanika prijavio je prijetnje (9,5%) ili ucjene (6,8%). Prema ovome istraživanju Misije OESS-a u BiH, 43 posto ispitanika smatra da se najviše nepravilnosti događa prilikom brojenja glasova na biračkim mjestima, a 22% ispitanika istaknulo je zbrajanje glasova u općinskim odnosno gradskim izbornim povjerenstvima i na razini Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) kao najproblematičnije faze, a 15,2% njih navelo je neregularnosti na biračkim popisima kao problem. Razina povjerenja u institucije i aktere uključene u izborni proces je niska. Oko 9,1% ispitanika uglavnom vjeruje ili u potpunosti vjeruje gradskim i općinskim izbornim povjerenstvima, 12,3% vjeruje ili u potpunosti vjeruje biračkim odborima, a 15,3% uglavnom vjeruje ili u potpunosti vjeruje Središnjem izbornom povjerenstvu.
Mala zastupljenost žena
Prema provedenom istraživanju, nisku razina povjerenja bilježe i organizacije civilnog društva (14,3%), mediji (12,8%), političke stranke (11,8%), sudovi (16,2%) i tužiteljstva (16,1%). Ispitanici smatraju da je važno izmijeniti Izborni zakon. Oko 64,6 posto ispitanika podržava ovaj stav, a 14% njih izjavilo je da izmjene zakona nisu uopće ili nisu mnogo važne. Neodređenih, koji smatraju da izborne reforme nisu važne niti su nevažne je 18,2 posto. Manje od jednog od tri ispitanika smatra da su žene dovoljno zastupljene u politici u BiH. Tako je 49,3 posto ispitanika navelo da postoji potreba za većim brojem žena u politici, od kojih su 56,7 posto osobe ženskog spola i 34,8% osobe muškog spola. Istraživanje misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju Bosne i Hercegovine pokazuje da veliki udio ispitanika (42,7%) smatra da su izborne kampanje apsolutno ili donekle neetične i nepoštene, dok je samo 24,9% ispitanika navelo da su izborne kampanje do neke mjere ili u potpunosti etične i poštene.