Usporedo s radom Međuresorne radne skupine za pripremu prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, vodeća hrvatska i bošnjačka politička stranka, HDZ BiH i SDA, nastavljaju usporedne razgovore o mogućim modelima izmjena ovoga zakona čije izmjene diktiraju i ustavnu reformu, piše Večernji list BiH. Ovi pregovori vode se u pravcu otklanjanja temeljnih političkih prijepora između Bošnjaka i Hrvata koji su u prošlosti dovodili do najtežih kriza u zemlji. I sam bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nedavno je u Bruxellesu, a zatim i u javnim istupima, pojasnio kako u prvoj polovici godine treba riješiti ‘hrvatsko pitanje’ s obzirom na podređenu ulogu i položaj Hrvata.
Manjine Hrvati i Bošnjaci
Pri tome je pojasnio kako to podrazumijeva izmjenu Izbornog zakona koji se tiče izbora članova Predsjedništva BiH i popunjavanja Doma naroda FBiH, dok bi se paralelno s time rješavalo i ‘bošnjačko pitanje’ u Mostaru gdje su pripadnici ovoga naroda u manjinskom položaju u odnosu na Hrvate. Ovaj dogovor se pokušava provesti u paketu. Prije svega, ponovno se kroz provedbu presude “Sejdić-Finci” kani Hrvatima omogućiti popravljanje položaja kako više ne bi bili u situaciji da im brojniji Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH ili pak hrvatske izaslanike u domovima naroda Federacije BiH koji su pak ključni za kasniju uspostavu izvršne vlasti. Doznaje se kako za sada obje strane pokazuju otvorenost prema rješavanju krupnih prijepornih pitanja s vrlo konkretnim prijedlozima oko Izbornog zakona, no zajedno s time će se morati mijenjati i Ustavi države, odnosno Federacije BiH. A za takvu promjenu će trebati osigurati potporu dvije trećine zastupnika, najprije u Zastupničkom, a onda i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a zatim i u oba doma Parlamenta Federacije BiH.
Daytonski narodi i ostali
Naime, presuda “Sejdić-Finci” uz izmjenu Izbornog zakona BiH inzistira da se omogući jednako pravo sudjelovanja u predlaganju kandidata za izborni proces, neovisno o tome jesu li oni pripadnici konstitutivnih naroda ili manjina. Međutim, u presudi nije navedeno koji model treba koristiti za provedbu te presude, niti je istaknuto kako treba izbaciti sadašnji nacionalni prefiks u Ustavu da se biraju jedan Srbin iz RS-a, odnosno jedan Hrvat i Bošnjak iz Federacije BiH. Kada bi se zadržala takva formulacija, onda bi se ‘ostali’ ili manjine uveli kao četvrti konstitutivni narod što su iz RS-a do sada apriori odbacivali kao prijedlog. Izbacivanje pak nacionalnog prefiksa također sa sobom nosi opasnost remećenja tronacionalne osnove za državu nastalu prema Daytonskom sporazumu.