Na obiteljskom gospodarstvu na periferiji Domaljevca, gdje dominira ruralni krajolik njiva i farmi, s dosta domova čiji su se stanovnici odavno preselili u Frankfurt, a rodnom kraju vraćaju se samo za blagdane, solarna elektrana neuobičajen je prizor za posavsku ravnicu. Solarni paneli smješteni su tik uz dvije farme na imanju oca i sina, Đure i Željka Ćoškovića,, piše Večernji list BiH. Priznat ćete, dosta neobična slika za područje gdje dominiraju njive, periferija s još uvijek neriješenom infrastrukturom koju godinama iščekuje Domaljevac - vodovod i kanalizaciju, područje koje svako malo neugodno iznenade poplave, a prije dvije godine u razmjeri ma katastrofe.
Paneli prikupljaju sunce
- Hercegovina ima više sunca od Posavine, ali opet u Posavini ga imamo više od Njemačke gdje kao gljive niču solarni paneli. Zato sam se opredijelio za gradnju solarne elektrane jer, izuzev stanja prirodne nepogode, koje su u najgoroj mogućoj mjeri došle do izražaja upravo u Domaljevcu, smatram da je to dobra investicija. U ovaj sam projekt uložio 170.000 KM, kaže nam Željko Ćošković koji je izgradio prvu solarnu elektranu u Domaljevcu. Željko je deset godina radio u Njemačkoj i onda se odlučio izgraditi dvije moderne farme i, ni manje ni više, solarnu elektranu. Uz tehnički dio, čini je 160 panela, dimenzija 1640 x 992 x 50, koji prikupljaju sunčevu energiju i pretvaraju je u električnu. U obiteljski posao na farmi uključio je suprugu i mlađeg sina, no, ipak, onaj stariji slijedi aktualni tren odlaska u Njemačku.
U rodnom kraju najljepše
Željkov otac Đuro vjerno prati ideje sina, no pomalo je umoran, kaže nam, od toga kako se tretiraju poljoprivreda pa i poduzetnici. - U životu sam svašta radio, bio u Hrvatskoj, Njemačkoj i uvijek živio od svojih ruku, no baš ne vidim da se kod nas adekvatno nagrade oni koji proizvode. Ne tražim da mi netko nešto daruje, ali u ovoj državi sada nisu nagrađeni oni koji najviše rade na zemlji, imaju farme ..., a hoće li ovo ići s elektranom, vidjet ćemo, bar ne moramo svake godine orati, kaže pomalo u šali Đuro s prepoznatljivom posavskom ležernošću koja je Posavljacima svojstvena i kad je najteže. - Ni poplava nas nije zaobišla pa smo punu farmu svinja prevozili čamcima. Solarna elektrana je baš bila montirana, ali voda, na sreću, nije dosegnula panele. Tada sam u šali rekao:
- Ova je elektrana, izgleda, na vodu, a ne na sunce. Sada smo obnovili posao i, da vam pravo kažem, od svojih ruku, koliko budemo mogli raditi u farmi, najviše očekujemo. Ostalo su sve nepoznanice, zaključuje Đuro.
U Posavini uobičajeno je otvoriti farmu, neku tvrtku, najčešće ugostiteljsku, ali izgraditi solarnu elektranu - to je rijetkost. Baš kada je elektrana montirana, zadesila ih je poplava. Oporavili su se i prije mjesec dana priključili na elektromrežu te proizveli više od 1500 kW. U ljetnim mjesecima Ćoškovići očekuju i do 5000 kW te isplativost investicije za oko pet godina.