Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u utorak u Livnu, gdje je započeo dvodnevni posjet BiH, kako će Hrvatska graditi Pelješki most na svom teritoriju odbacujući tako mogućnost odgode toga projekta na čemu inzistiraju bošnjački politički čelnici povezujući to pitanje s razgraničenjem dviju država na moru i slobodnog izlaska na otvoreno more.
„Pelješki most gradit će se na hrvatskom teritoriju i ta je činjenica najvažnija. Sva pitanja u pogledu tehničkih gabarita su godinama usuglašavana na stručnoj razini. Ako bilo što treba pojasniti našim prijateljima u BiH, sve nadležne službe, od vlade, MVPEI-a, te ministarstva mora, prometa i infrastrukture će to napraviti“, rekao je Plenković upitan da prokomentira današnje stajalište ministra civilnih poslova BiH Adila Osmanovića, inače člana Stranke demokratske akcije. Pojasnio je da je o izgradnji Pelješkoga mosta razgovarao telefonski s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem dodajući kako će izgradnja toga mosta kojim Hrvatska povezuje svoj jug biti korisna i za sam Neum.
„Mislim da će taj projekt povezivanja juga Hrvatske s ostalim dijelom Hrvatske biti u suštini i izrazito koristan za BiH, posebice oko Neuma jer će tijekom sezone olakšati veliki pritisak i gužve koje nastaju te zagušuju i tamošnji turizam“, dodao je. Plenkovića je u Livnu dočekao predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i čelnik HDZ-a BiH te predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto, te županijski i lokalni dužnosnici s kojima se zadržao u kratkom razgovoru nakon čega je obišao i Srednju strukovnu školu Silvija Strahimira Kranjčevića za čiju je obnovu vlada RH u dva navrata izdvojila ukupno 1.050.000 kuna. Plenković je istaknuo kako stalna potpora projektima bh. Hrvata govori o odnosima s BiH i sunarodnjacima u toj državi. „Ta činjenica potvrđuje ne samo deklaratorno nego da je BiH naša najvažnija prijateljska susjedna država s kojom razvijamo izvrsne odnose i s kojom želimo unaprijediti gospodarsku suradnju i politički dijalog te rješavati neka otvorena pitanja. No, jednako tako kao odgovorna država želimo dati potporu Hrvatima kao konstitutivnom, ravnopravnom narodu u BiH“, istaknuo je premijer. On je obećao da će pokušati riješiti pitanje prekategorizacije graničnih prijelaza kod Livna Vaganj Kamensko kako bi postali međunarodni granični prijelaz te prijelaz za prijevoz kvarljive robe što bi omogućilo ljudima iz ovoga područja lakše prometovanje ali i izvoz poljoprivrednih proizvoda. Najavio je i mogućnost povećanja potpore bh. Hrvatima iz hrvatskog proračuna ali sukladno mogućnostima proračuna kako bi Hrvati ostajali u toj zemlji što je strateški interes Hrvatske.
„Moramo učiniti sve da se omogući njihovo uključivanje u tržište rada, ali i osigurati jačanje gospodarstva jer bez toga teško je opstati u ovim područjima“, rekao je hrvatski premijer. U Livnu će se uskoro otvoriti i Konzulat RH što bi trebalo tamošnjim hrvatskim državljanima olakšati mogućnost dobivanja konzularnih usluga za koje su do sada morali ići u udaljeni Mostar. Predstavnik lokalnih vlasti, gradonačelnik Livna Luka Čelan izrazio je očekivanje da će Hrvatska elektroprivreda povećati izdvajanja za korištenje vodenog potencijala iz Buškog jezera, ističući da Tomislavgrad i Livno nisu zadovoljni s izdvajanjem tek 1,5 milijuna maraka, oko 750.000 eura godišnje naknade od strane HEP-a.
Predsjednik Čović rekao je kako u dogovoru s RH želi ojačati Hrvate u BiH kroz posebnu demografsku strategiju. „Mi želimo posebno naglasiti izradu demografske strategije hrvatskog naroda koja će se raditi u Republici Hrvatskoj pri čemu će Hrvati zauzeti posebno mjesto kao konstitutivni narod u BiH. Sada treba promijeniti proces i jačati ambijent za normalan život tako da mladi ljudi ostaju kako bi revitalizirali ovaj prostor“, rekao je Čović. Hrvatski premijer nakon Livna uputio se u Široki Brijeg gdje će posjetiti Franjevački samostan i galeriju slika te se susresti s gradonačelnikom Mirom Kraljevićem nakon čega je predviđen posjet Mostaru gdje će sudjelovati u otvorenju Doma za siromašne studente i Pučke kuhinje koju grade franjevci u Mostaru te sudjelovati na akademiji povodom 100. godišnjice akcije fra Didaka Buntića koji je 17.000 djece spasio od gladi odvozeći ih za vrijeme i nakon Prvog svjetskog rata iz Hercegovine u Slavoniju. Za sutra je predviđen posjet Dokumentacijskom centru Domovinskog rata u BiH te obilazak Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru.