(NE)ZAINTERESIRANOST BIRAČA

Izlaznost još manja nego 2020., u nekim se gradovima kršio red i mir

Izlaznost još manja nego 2020., u nekim se gradovima kršio red i mir
07.10.2024.
u 12:06
Osvrt na izborni dan dovodi nas do nekoliko zaključaka: prvi je kako se nastavlja trend u kojemu postoji niža razina zainteresiranosti birača za izbore, a dokaz su i podaci o izlaznosti
Pogledaj originalni članak

Festival demokracije, kako politički analitičari vole nazivati izborni dan, završio je, birališta su zatvorila svoja vrata, a proces brojenja, uz značajne promjene, već je dobrim dijelom odrađen, no za konačne rezultate morat ćemo se strpjeti još jedno vrijeme. Ipak, osvrt na izborni dan dovodi nas do nekoliko zaključaka: prvi je kako se nastavlja trend u kojemu postoji niža razina zainteresiranosti birača za izbore, a dokaz su i podaci o izlaznosti koja je iznosila 47,72%, uz opasku kako u ovaj postotak nije ušlo par biračkih mjesta u BiH koja nisu bila zatvorena navrijeme. Podsjećamo, izlaznost na izborima 2020. zabilježena je na razini od 50,40%. Međutim, ipak treba uzeti u obzir činjenicu da nisku izlaznost valja promatrati i kroz prizmu činjenice da je značajan broj građana BiH izvan domovine te ne pokazuje zanimanje za glasovanje poštom.

Već je uobičajeno da se tijekom izbornog dana prijavljuju i određene nepravilnosti, a ako je suditi prema onomu što je objavljeno, upućuje se na činjenicu da je, na osnovi informacija policijskih i sigurnosnih agencija, zabilježen određen broj slučajeva narušavanja javnog reda i mira u nekoliko izbornih jedinica, kao i sumnje na kaznena djela. Predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Irena Hadžiabdić naglasila je kako se po prijavama policije odmah pozivaju nadležna tužiteljstva te kako se u svakom slučaju postojanja sumnji na kaznena djela vrše radnje. Među primjerima koje je navela, ukazala je na slučaj u Tesliću, gdje postoji sumnja u glasovanje za drugog, u Derventi i Kozarskoj Dubici je, primjerice, došlo do uništenja izbornih isprava, u Bratuncu postoje sumnje na kupnju glasova, dok su u Zvorniku prijetnje upućene na biračkom mjestu.

U kontekstu povreda na biračkim mjestima, dolazilo je do kraćih prekida izbornog procesa, nakon čega je nastavljen, a uglavnom je bila riječ o verbalnim ili fizičkim napadima ili pak problemima s promatračima na nekoliko mjesta. Istodobno, policija Distrikta Brčko BiH, pod nadzorom Tužiteljstva Distrikta Brčko BiH, provodila je istražne radnje protiv dviju osoba zbog sumnje da su počinile kazneno djelo povrede slobode odlučivanja birača. Ovi su izbori, kao što je poznato, bili specifični i zbog korištenja novih izbornih tehnologija, od optičkih skenera, preko biometrijske identifikacije i automatske transmisije rezultata pa do kamera na pojedinim biračkim mjestima. Ipak, u pojedinim slučajevima tehnologije su “zakazale”, što je i razumljivo s obzirom na kratko vrijeme potrebno za testiranje novih rješenja koja se prvi put primjenjuju u BiH. U pogledu poteškoća ukazala je na slučajeve problema s očitavanjem otiska prsta, osobito kod starijih osoba, a nekada su zabilježeni i problemi i s opremom, čiji su se dijelovi zamjenjivali, tako da sve navedeno nije utjecalo na odustajanje od primjene tehnologija. Svi su problemi, dodala je, brzo rješavani u suradnji s predsjednicima općinskih izbornih povjerenstava. Također je kazala da su dobri rezultati testnog pilot projekta, optičko skeniranje koje je provedeo na 145 biračkih mjesta u sedam osnovnih izbornih jedinica - Vogošća, Tuzla, Visoko, Stolac - Novi Grad, Prijedor i Mostar. U tijeku dana prekinut je proces na dva biračka mjesta u Tuzli.

- Jako značajno je da smo u roku od 10 do 20 minuta već primili 45 posto rezultata. Tako da se ova tehnologija u ovom trenutku i pored problema, pokazala učinkovitom u bržem procesu. Što je značajno.To nas ohrabruje – rekla je Hadžiabdić. Izbore su promatrale i nevladine organizacije, a jedna od njih, Koalicija “Pod lupom”, objavila je glavne nalaze promatranja izbornog dana do 19 sati na osnovi izvješća svojih promatrača raspoređenih diljem zemlje. Njihovi podaci pokazuju kako je zabilježeno 135 slučajeva težih izbornih nepravilnosti, a u najvećem broju (30) radilo se o nedostatku izbornog materijala, a slijede proceduralni propusti u pristupu promatrača biračkim mjestima (24 slučaja). Osim toga, evidentirali su i nepravilnosti pri procesu glasovanja (15 slučajeva), a radilo se o primjerima fotografiranja glasačkih listića, izdavanja većeg broja glasačkih listića od potrebnog, propustima u radu biračkih odbora, zloupotrebi pomoći pri glasovanju, ugroženoj tajnosti glasovanja i sl. 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.