Ovoga tjedna u proceduru bit će upućene izmjene i dopune Izbornog zakona koje je HDZ BiH usuglasio sa SDA kako bi se izbori u Mostaru održali u isto vrijeme kada i lokalni izbori i u drugim sredinama u Bosni i Hercegovini. Preduvjet za to jest da se u parlamentarnoj proceduri, u obama domovima državnoga Parlamenta BiH, donesu izmjene Izbornog zakona BiH koje se odnose na Mostar. Potvrdio je to i čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Široka većina za Statut
“Tamo je zakonodavac, a ne u nekom Središnjem izbornom povjerenstvu ili Ustavnome sudu. Zato smo i pravili ovaj sporazum. Vjerujem da ćemo na prvim sjednicama Parlamenta u sljedećih petnaest dana imati na obama domovima Parlamenta BiH raspravljene i usvojene izmjene i dopune Izbornog zakona koje se tiču Mostara. Neki zamjeraju što su to dvije stranke učinile. Da nisu dvije, onda bi ih se ponovno optuživalo što nisu napravile iskorak”, ocijenio je Čović. Održavanje izbora sada limitira i donošenje proračuna bez čega Središnje izborno povjerenstvo ne može planirati sljedeće poteze. Čović je odbacio prigovore kako se u sporazumu o Mostaru nije mislilo na srpsku stranu navodeći kako je moguće da u Gradskome vijeću bude maksimalno 15, ali ne manje od četiri zastupnika iz reda srpskog naroda. Nije, međutim, uvjeren da će HDZ BiH i SDA moći samostalno donijeti Statut na prvoj sjednici Gradskog vijeća bez potpore drugih političkih opcija. “Bilo je prigovora zašto se takvo što primjenjuje samo za Mostar. Moja je želja da u Mostaru imamo građanski koncept na lokalnim izborima, a da se prema državnoj razini ide prema jačanju nacionalnog, odnosno zastupljenosti konstitutivnih naroda. Naš je prijedlog bio da se gradonačelnik bira na otvorenoj listi kako bi se svatko mogao kandidirati i izabrati gradonačelnika. Naš je prijedlog bio i da Mostar bude jedna izborna jedinica. Ali, napravili smo kompromis. Sada te izmjene treba usvojiti Gradsko vijeće. Za to nam treba dvotrećinska većina, a za to neće biti dovoljni predstavnici samo HDZ-a i SDA. Očito je da će morati biti uključene i druge stranke, ali i predstavnici Srba”, dodao je. Izmjene Izbornog zakona koje se tiču Mostara odnose se, prije svega, na raspodjelu mandata iz pojedinih izbornih područja. Prema prihvaćenom rješenju, s jedinstvene gradske liste birat će se 13 vijećnika, dok će ih 22 biti birana iz šest gradskih područja. Pri tome se iz triju većinski hrvatskih izbornih područja bira 13 vijećnika, a iz bošnjačkih njih devet.
Dvotrećinska većina
Građani iz središnje mostarske gradske zone odlučit će hoće li glasovati za područje Jugozapad ili pak Stari grad. Izmjenama Izbornog zakona, ali i Statuta, potvrđeno je da nijedan konstitutivni narod ne može imati više vijećnika od drugog. Istodobno, određene su minimalne kvote pa tako nijedan narod ne može imati manje od četiri vijećnika. Sve važnije odluke donose se dvotrećinskom većinom, uključujući i izbor gradonačelnika Mostara, kojega posredno biraju vijećnici u Gradskom vijeću. Na identičan način, što nije slučaj ni u jednoj drugoj općini ili gradu u BiH, donosi se i gradski proračun. •