Posljednjih godina, od 2010. do danas, Večernji list prošao je najveće promjene i iz klasičnih dnevnih novina prerastao u medijsku kuću koja i dalje počiva na svojem glavnom brendu Večernjem listu, ali koja je svoj utjecaj proširila i na sve druge medijske platforme, od portala do društvenih mreža. Večernji list danas organizira neke od najuspješnijih konferencija, kao i najposjećenije izložbe, ima moderan TV studio i upušta se u zahtjevne multimedijske projekte.
Ipak, ta je dekada 2010. počela velikim turbulencijama i teškoćama koje su bile posljedica i snažnog pada naklade i prihoda od prodaje oglasnog prostora, koji je počeo, prisjetio se tadašnji glavni urednik Goran Ogurlić, još u drugoj polovici 2008. Jedna od posljedica bilo je možda i najteže razdoblje Večernjeg lista, a to je štrajk većeg dijela stalno zaposlenih početkom 2011., koji se dogodio zbog nemogućnosti postizanja dogovora između uprave i sindikata. Najvećim uspjehom u svojem drugom mandatu drži hrabro raščišćavanje afera koje su gušile hrvatsko gospodarstvo i zagađivale društvo.
Protiv presude Gotovini
– U vrijeme razbuktavanja gospodarske krize i uvođenja novih poreznih nameta Večernji list prvi je počeo koristiti stari turski termin “harač”, koji su kasnije prihvatili svi. Tadašnja premijerka Jadranka Kosor to nam nikad nije oprostila. Zatim, za rad na aferi Spice novinar Večernjeg lista Hrvoje Šlabek dobio je prestižnu međunarodnu profesionalnu nagradu “Novinarska hrabrost”, koju su mu dodijelili medijska korporacija WAZ i International Federation of Journalist (IFJ), jedinu takve vrste u Hrvatskoj. Time se posebno ponosim jer to je bila potvrda da smo radili najbolje istraživačko novinarstvo i priznati smo i izvan Hrvatske – prisjetio se Ogurlić.
Večernji list bio je, dodao je, i jedini hrvatski nacionalni medij koji je sustavno godinama i bez zadrške bio na strani istine i obrane osumnjičenih i tada nepravomoćno osuđenih generala HV-a u Haagu Ante Gotovine i Mladena Markača.
– Objavili smo naslovnicu kojom smo nakon nepravomoćne presude otvoreno bili protiv takve presude i zbog toga doživjeli mnoge osude i napade. S obzirom na tadašnju atmosferu u većini medija, jedini smo otvoreno rekli da je to nepravedna i neprihvatljiva presuda. Nakon oslobađajuće pravomoćne presude generalima Gotovini i Markaču, kao i velika većina hrvatske javnosti i samih generala, dobili smo zadovoljštinu i pobjedu istine – kaže Ogurlić.
Večernji list početkom ove dekade preselio se na novu lokaciju u Buzinu. Procvat portala vecernji.hr sigurno je omogućio taj novi prostor, u kojem je bilo mjesta za formiranje i organizaciju ozbiljnije web-redakcije s više zaposlenika i s odjelima poput onog za društvene mreže. Na prve veće rezultate nije trebalo dugo čekati. Prema istraživanju GemiusAudiencea, u siječnju 2013. vecernji.hr bio je portal s najvećim rastom u Hrvatskoj na ljestvici deset najvećih portala, a Večernji list te se godine u rujnu okitio titulom najčitanijih novina u svojoj kategoriji u Hrvatskoj i Zagrebu.
Čitalo nas je više od 330 tisuća čitatelja, a iste smo godine dobili i medalju Qudal za kvalitetu. Ubrzo nakon dolaska Darija Markasa na mjesto urednika portala, potkraj 2012. krenulo se i u prvi veći redizajn portala koji je godinu dana poslije ugledao svjetlo dana. Bio je to prvi veliki news portal koji se sam prilagođava svakom uređaju i koji je doveo do novog rasta čitanosti, a samim time i do novog povećanja web-redakcije. Inače, portal Večernjeg lista novi, veliki redizajn doživio je i početkom 2017., i od tada do danas kontinuirano ruši sve rekorde. U prosincu 2019., prema podacima službene metrike posjećenosti web-stranica u Hrvatskoj (Gemius Rating), portal večernji.hr posjetilo je 1,812.355 jedinstvenih korisnika iz Hrvatske, čime je srušen rekord iz studenoga kada su portal posjetila 1,757.684 korisnika.
Velik uspjeh krajem 2019. zabilježio je i Večernji TV, koji je, prateći oba kruga predsjedničkih izbora, postigao rekordnu gledanost. Videosadržaji na našim digitalnim kanalima tijekom prvog i drugog kruga izbora pregledani su nevjerojatnih pet milijuna puta, a gledalo ih je čak 757 tisuća korisnika.
Nakon odlaska Gorana Ogurlića u ožujku 2015., na mjesto glavnog urednika stiže dotadašnji prvi direktor sadržaja te potom izdavački direktor Večernjeg lista Dražen Klarić, koji je dobio i potporu zaposlenika jer je, u skladu s novim Statutom, odluku uprave trebala potvrditi i novinska redakcija.
Od tada pa sve do danas započet je niz novih i uspješnih projekata s ciljem nadogradnje Večernjeg lista kao dnevnih novina, a jačaju i Večernjakove tradicionalne uspješnice. Jednu takvu Klarić i vraća nakon devet godina stanke – Večernjakovu ružu, najvažniju i najstariju medijsku nagradu u Hrvatskoj koja je 2019. proslavila četvrt stoljeća postojanja.
Otišli 50 godina u budućnost
Osnažuje se i nagrada “Ranko Marinković”, za najbolju kratku priču, inače zaštitni znak Večernjaka, koja svake subote izlazi još od 1964. i zbog čega je kao natječaj rekorder i u europskim okvirima.
Iz godine u godinu jačao se i izbor Večernjakove osobe godine. Taj izbor počeo je 2011. i danas je to, može se reći, već tradicionalna nagrada, koja se svake godine željno iščekuje.
Od 2016. Večernji list pokrenuo je i izbor gospodarstvenika godine i gospodarskog događaja godine, uz koje se dodjeljuje nagrada koja je vrlo brzo postala i najprestižnija poslovna nagrada u zemlji.
Još jedna važna nadogradnja Večernjeg lista pokrenuta je posljednjih nekoliko godina uvođenjem brojnih novih projekata, od tematskih konferencija do specijala. Digitalna transformacija omogućila je da se najveći hrvatski novinski brend odmakne od paradigme koja se zasnivala isključivo na informaciji i da se sve više okreće i nuđenju konstruktivnih rješenja. Unutar toga niknula je i najveća hrvatska konferencija Hrvatska kakvu trebamo, koja je pravi primjer timskog rada. Gotovo da nema čovjeka u redakciji koji nije imao ništa s tom konferencijom, koja se održava od 2017. Koliko je projekt uspješan, pokazuje i to što se na konferenciji okupi doslovce cijeli državni vrh, jer na njoj sudjeluju vodeći stručnjaci iz svih strateških područja koja se obrađuju i s kojima stižu i konkretni prijedlozi te ideje vladajućima što bi trebalo mijenjati, ali i to što je poprati apsolutno svaki relevantan medij u Hrvatskoj. A nije da im nedostaje materijala.
Dovoljno je sjetiti se prve konferencije s koje su baš svi mediji izvijestili da je predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović izjavila da nam treba posebno ministarstvo za obitelj i demografiju, o čemu se potom danima raspravljalo, ili da je predsjednik SDP-a Davor Bernardić s panela o političkom sustavu kazao da predsjedniku treba povećati ovlasti, i to tako da mu se dopusti da bira tri ministra. Iste te 2017., kada je počela konferencija Hrvatska kakvu trebamo, Večernji list počeo je objavljivati niz uspješnih povijesnih specijala koji su na popularnoznanstveni način obradili neke od najintrigantnijih osoba 20. stoljeća poput Nikole Tesle, čovjeka koji je “izumio” 20. stoljeće, pa do niza povijesnih tema.
Otišli smo i u budućnost. Večernji list u rujnu 2018. pokazuje iznimnu inovativnost projektom Pogled u budućnost 2068. Riječ je o najvećem multimedijskom projektu, svojevrsnoj promidžbi i posveti znanosti i inovativnosti, ali i znanstvenoj hrabrosti. Jer upravo je hrabrost najpotrebnija da se uopće krene u nuđenje vizije svijeta i Hrvatske u 2068. godini. I da pri tome ne bude nikakva gatanja, jer staklenu kuglu nitko nema, nego da se ponudi vizija budućnosti na temelju poznatih i utvrđenih znanstvenih činjenica. Do kraja 2018. u Večernjem listu objavljeno je ukupno deset eseja vrhunskih stručnjaka u kojima su ponudili analizu budućnosti za 50 godina, a isti su stručnjaci raspravljali i o temama eseja iz odgoja i obrazovanja, medija i komunikacija, religije, medicine i ljudskog tijela, umjetnosti, znanosti i budućih otkrića, umjetne inteligencije, političkog sustava, demokracije i vladavine, oružja i ratovanja, obitelji, ali i ljubavi i spolnosti uz poznate gospodarstvenike, ekonomiste, novinare i znanstvenike na nizu panela održanih u sklopu projekta.
U Zagrebu je otvorena i istoimena izložba studenata ALU Sveučilišta u Zagrebu, na kojoj su izloženi radovi trinaestero studenata čiji su radovi pratili eseje stručnjaka, a cijeli je projekt rezultirao i knjigom o istoj temi te dokumentarnim filmom. Usporedo sa svim tim brojnim projektima tiskano izdanje Večernjeg lista doživjelo je veliki redizajn. Promjene njegova izgleda započeo je još bivši art direktor Tomislav Botić, a dovršio sadašnji Zoran Birman.
Glavni urednik Dražen Klarić danas s ponosom gleda na sve učinjeno i prebrođeno. Velik je i odgovoran posao biti za kormilom broda koji se zove Večernji list, ali u isto vrijeme veseli se što taj brod uvijek stigne u sigurnu luku. Treba samo uvijek gurati naprijed, kaže Klarić, otkrivati nove trendove i izazove jer Večernji je list uvijek bio lider i uvijek na strani istine i pravde.
– Borit ću se i dalje da tako i ostane te da Večernji list uvijek ide naprijed – rekao je Dražen Klarić.
Najvažnija je bila pobjeda u borbi protiv dezinformacija
Iako su iza Večernjeg lista mnoge burne godine, posljednje dvije po mnogočemu su bile specifične. Cijeli svijet pogodila je pandemija koronavirusa i redakcija se trebala prilagoditi novim izazovnim uvjetima, bez jasnog odgovora do kada će izvanredno stanje trajati. Iz sigurnosnih razloga novinari, grafičari i velika većina urednika prvi put od kada postoji Večernji list nisu dolazili u redakciju, ali unatoč tomu čitatelji nijednom nisu ostali bez svih potrebnih informacija u novinama, koje su svaki dan bile na kioscima, i na webu, koji je radio nikad jačim intenzitetom, a nisu stale ni emisije u televizijskom studiju Večernjeg lista. Radilo se od doma, ali i s terena, kako bi čitatelji imali sve potrebne informacije, a svoj doprinos dali su i ugledni znanstvenici koje je angažiralo glavno uredništvo, svjesno da će tijekom pandemije velik problem biti cijeli niz dezinformacija. Oni su na razumljiv način čitateljima pokušavali dati što bolji uvid u to što se događa u cijelom svijetu kad je riječ o potpuno nepoznatom virusu. Reporteri su svoj obol posebice dali u trenucima kada je snažan potres pogodio Zagreb, a potom i Banovinu, a sve kako bi čitatelji imali punu informaciju s lica mjesta.