Dok ste bili dijete, zafrkavanja u školi su vas često tjerala u plač. I danas, kad ste u srednjoj dobi, tuđa vam neobazrivost nanosi bol, kao da vam netko stavlja sol na ranu. Ponekad ste toliko smoždeni da danima ne možete izaći iz kuće. Ako se prepoznajete u ovom opisu, pripadate skupini visoko osjetljivih ljudi. Izrazito senzibilnim ljudima nije se lako uklopiti u svijet s previše buke, egoizma i skrivenih namjera.
No, ako pretjeranu osjetljivost primjećujete tek u posljednje vrijeme, tada njezin uzrok ne mora biti zadan karakterom – nego okolnostima i nekim vanjskim utjecajima, kako piše Mind&Body Green.
Kad razmišljamo o emocijama kao signalima, postaje jasno da ne postoji nešto poput “dobre” ili “loše” emocije. Sve emocije su tu da nas motiviraju i pomognu nam da se povežemo jedni s drugima, kako kaže terapeutkinja Emma Carpenter, prenosi 24sata.hr.
“Drugim riječima, imati puno emocija zdravo je i normalno. Nedostatak zdravih načina da se nosite sa svojim osjećajima može vas dovesti u probleme”, ističe Carpenter.
Ona navodi moguće razloge zbog kojih možete odjednom postati pretjerano emotivni, odnosno osjetljivi, kao i kako si pomoći:
1. Nedostatak sna
Ako vam nedostaje sna, može vam biti teško prepoznati svoje emocije ili uravnotežiti svoj put kroz njih. Istraživanja su pokazala da pomanjkanje sna može utjecati na emocionalnu obradu. Uz razdražljivost i poremećaj raspoloženja, nesanica je povezana s ruminacijom, odnosno ponavljajućim misaonim procesima i pretjeranom zabrinutošću.
Da biste poboljšali higijenu spavanja i stvorili mirnije mjesto za san, izbjegavajte kofein u kasnim satima, uspostavite rutinu spavanja i isključite uređaje najmanje 30 minuta prije spavanja.
2. Loša prehrana
Prehrambena psihijatrija procvjetala je s razlogom: istraživanja nam govore kako hrana može utjecati na mentalno zdravlje. Ono što jedete utječe na to kako se osjećate, što može utjecati na vaše opće dobro. Na primjer, visokokvalitetna mediteranska prehrana povezana je s emocionalnim zdravljem, posebno za žene.
U slučaju da sumnjate kako je loša prehrana uzrok vaše pretjerane osjetljivosti, uključite u nju više povrća, voća, integralnih žitarica, riba i mahunarki.
3. Nedostatak vježbe
Dokazano je da redovita tjelovježba pomaže kod emocionalne regulacije pružajući vam prijeko potrebne endorfine i bistriji um. Ni ta vježba ne mora biti energična – ali kretanje će vam pomoći da bolje spavate i osjećate se bolje, fizički i emocionalno.
4. Stres
Ako vodite općenito stresan život, zbog toga možete biti osjećajniji, razdražljiviji ili općenito loše raspoloženi. Kronični stres povezan je s osjetljivošću, posebno s bijesom.
5. Velike promjene i životne turbulencije
Neka životna iskustva mogu učiniti da postanemo hipersenzibilni. Veliki životni prijelazi, problemi u odnosima ili pak gubitak posla, pandemije i druge vanjske okolnosti mogu imati taj učinak. U tom je slučaju najbolje isprobati neke tehnike suočavanja s emocijama i njihovo otpuštanje.
6. Tuga i trauma
Kad se u vašem životu dogodi tragičan događaj, vaše emocionalno blagostanje može patiti. Istraživanje sugerira da su ljudi pojačali emocionalne reakcije nakon traume, uključujući seksualni napad, fizički napad, automobilske nesreće i značajne bolesti i ozljede, kao i razvode, otkaze…
Emocije poput straha, srama, krivnje, bijesa i tuge obično su izrazito visoke nakon traume iz očitih razloga. Najbolji način nošenja s time je puno razgovora – bilo s prijateljima, partnerom ili pak psihologom.
7. Hormonska neravnoteža
Bilo da je riječ o PMS-u, trudnoći ili pak bolestima štitnjače, jasno je kako hormoni imaju velik utjecaj na našu emotivnost. Važno je zapamtiti trajnost svojih emocija tijekom tih vremena i razviti zdrave mehanizme za označavanje emocionalnih plimnih valova dok se penju i padaju.
8. Depresija
Uslijed razvoja depresije ponekad dolazi i do hipersenzibilnosti, u kojoj se postupci drugih ljudi tumače kao usmjereni protiv nas. Prvo što treba napraviti, ako imate i druge simptome depresije, jest obratiti se stručnjaku kako bi analizirali situaciju i dobili pomoć.
9. Genetika
Studije su također pokazale da je emocionalno funkcioniranje nasljedno, što znači da ćete sklonost emotivnosti djelomično dobiti od svojih roditelja ili predaka. Neka istraživanja sugeriraju da ljudi koji su pretjerano osjetljivi mogu imati drukčiju “kemiju” mozga.