No, unatoč toj činjenici, od ukupno 25 djelatnosti koje se analiziraju u sklopu vanjskotrgovinske bilance, njih 15 ipak bilježi rast izvoza, dok se ukupan pad valja pripisati značajnom smanjenju koje se bilježi u tradicionalno vrijednosno jakim tarifama, poput električne energije.
Djelatnosti
Večernji list imao je uvid u analizu Vanjskotrgovinske komore BiH, uključujući i popis 25 djelatnosti s vrijednošću izvoza, kao i postotkom pada ili rasta, a u potonjem slučaju, kao što je vidljivo, najveći porast izvoza bilježi farmaceutska industrija, i to 50,81 posto, odnosno prevedeno u iznose - za prvih pola godine izvezeno je 86,292.460 maraka farmaceutskih proizvoda, a u istom razdoblju lani 57,217.820 maraka.
Gledajući u postocima, na drugom mjestu porasta su oružje i streljivo, koji bilježe rast izvoza od 31,40 posto uz brojku koja je dosegnula 178,809.874 marke. Usporedbe radi, a koja prilično ilustrativno govori o snažnom rastu namjenske industrije, u istom razdoblju prošle godine izvoz ovoga sektora zabilježen je na razini od 136,080.207 maraka.
Ono što je možda pomalo i iznenađujuće uzimajući u obzir stanje u domaćem poljoprivrednom sektoru, treće mjesto po rastu izvoza drži mlinarska industrija, odnosno žitarice, zrnevlje, bilje, njihovi proizvodi, kao i drugi proizvodi ove industrije. Skok od 23,80% prilično je respektabilan, kao i brojka o vrijednosti izvoza (116,089.207 maraka u odnosu na 93,768.362 u prvoj polovini prošle godine), a sve zajedno upućuje na zaključak kako BiH ima značajan potencijal daljnjeg razvoja ovoga vida poljoprivredne djelatnosti, kao i bolje pozicioniranosti na europskim tržištima hrane.
A u kontekstu domaćih proizvodnih kapaciteta valja ukazati i kako je izvoz pića, alkohola i octa također premašio 20 posto u prvom dijelu godine (22,98 %) te dosegnuo brojku od gotovo 60 milijuna maraka, što, uspoređujući s 48,2 milijuna iz istog razdoblja prošle godine, također ukazuje na rastući potencijal. Od ostalih poljoprivrednih proizvoda ističu se voće i povrće i njihovi proizvodi s vrijednošću izvoza od 77,7 milijuna maraka, odnosno porast od 10,28 posto u odnosu na prošlogodišnje referentno razdoblje.
Pad izvoza struje
Rast, doduše skroman, zabilježio je i izvoz proizvoda životinjskog podrijetla, a porast bilježe i pojedine kategorije industrijskih proizvoda, dok je najveći pad izvoza vidljiv u kontekstu šećera, mineralnih gnojiva, električne energije, kože i krzna. Iz VTK-a su pritom objasnili i kako je izvoz električne energije smanjen za 382 milijuna KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. Ostaje vidjeti što nam donosi drugi dio godine, a poglavito uzimajući u obzir činjenicu da ključne ekonomske projekcije EU-a za 2024. godinu imaju pozitivan trend.