N a području Zapadnohercegovačke županije označen je i otkriven najveći broj masovnih grobnica s hrvatskim žrtvama, uglavnom kaznenih ekspedicija komunističkih vlasti i OZNA-e potkraj II. svjetskog rata, a istodobno u Mostaru koji je bio važno raskrižje tih teških dana, do sada nisu otkrivene, ali ni rasvijetljeni razmjeri počinjenih zločina.
Jama odlagalište otpada
Po više dostupnih povijesnih izvora, jedno od mjesta za koje se vjeruje da krije tjelesne ostatke stotina, a neki tvrde i tisuća ubijenih osoba je jama Novakuša, prirodna krečnjačka jama u mjestu Bišina smještena između Mostara i Nevesinja. Postoje svjedočanstva ljudi iz ovoga nevesinjskoga sela kako su u Novakušu neposredno nakon rata dolazili kamioni s tijelima ubijenih. Istraživanje u ovoj jami, međutim, nikada nije provedeno. Nisu dopustile lokalne vlasti koje su tragove zločina vrlo jednostavno prikrile pretvarajući ovu jamu u odlagalište otpada. O razmjerima razaranja i velikom broju žrtava svjedoče i izvješća dviju formacija 8. korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ) i 29. divizije o oslobađanju Mostara od nacista i ustaša 14. veljače, ali i svjedočanstva nekih od zapovjednika ove operacije koju je i tadašnji zapovjednik, a poslije predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito označio iznimno značajnom za okončanje rata. “Brzo oslobođenje Mostara za nas je ne samo od velikog operativnog značaja već i naročito političkog. To imajte u vidu...”, napisao je Tito u depeši Petru Drapšinu, koji je rukovodio operacijom Mostar. U knjizi “Krv na kamenu” narodnog heroja Vlade Šegrta koja govori o operaciji oslobađanja Mostara i šireg područja Hercegovine navode se pojedinosti priprema i napadnih djelovanja, ali i o trenucima nakon zauzimanja grada na Neretvi u kojemu su lividirani brojni civili i svećenici bez suđenja.
Proturječna izvješća
“Ima na stotine zarobljenika, Nijemaca i ustaša. Ali sada se štab ne brine za zarobljenike. Imamo dobro organiziranu OZNA-u. Tu brigu preuzeli su oficiri OZNA-e. Imaju pune ruke posla. Treba da ispitaju i kazne one koji su ratni zločinci”, piše Vlado Šegrt. Ti podaci, međutim, odudaraju od izvješća 29. divizije, gdje se tvrdi da je ova vojna formacija KNOJ-a ubila 2062 neprijateljska vojnika, a zarobila 120 ustaša i 150 domobrana, dok su njihovi gubici pomalo nevjerojatni - 70 mrtvih, 196 ranjenih i 4 nestala. Po ratnom izvješću 10. hercegovačke brigade objavljenom u knjizi “Mostarska operacija” koju je 1986. izdala Komanda Sarajevske armijske oblasti JNA – Sarajevo i Vojnopovijesni institut Beograd opisuje se prizor nedaleko od jame Novakuše u selu Bišina: “Na vrhu brežuljka prizor je jeziv. Svuda naokolo po snijegu gomile neprijateljskih leševa u raznim položajima. Lica im nagrđena, isto tako i naših izdajnika”.