Što prije pozicionirati Bosnu i Hercegovinu na europske tračnice kako bi se nadomjestilo izgubljeno vrijeme te izbjegao scenarij u kojemu će BiH, u svjetlu izmijenjenih geopolitičkih okolnosti, biti ostavljena u političko-društvenom vakuumu ključni je cilj oko kojega postoji potreba da bude postavljen visoko na agendi europskih institucija u Bruxellesu i Strasbourgu, piše Večernji list BiH. Uz istodobno pojačavanje financijskih paketa usmjerenih na podizanje životnog standarda u BiH, institucije Unije moraju prepoznati specifičnosti, kako ustavne tako i geopolitičke, te u skladu s tim imati na umu izazove koje BiH možda neće moći sama prevladati, osobito kada je riječ o korištenju sredstava iz IPA III mehanizma vrijednog 14 milijardi eura. Na putu naglašavanja potrebe snažnije pomoći Bosni i Hercegovini osobito su aktivni hrvatski europarlamentarci.
Europski put
Europski parlament tijekom ovotjedne plenarne sjednice u Strasbourgu održao je raspravu s povjerenikom za proširenje Oliverom Várhelyijem o osnaživanju politike proširenja EU-a na zapadni Balkan, a tom prilikom potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Željana Zovko govorila je o najnovijem stanju u Bosni i Hercegovini te istaknula nedavno formiranje Vijeća ministara BiH, a čiji je prioritet europski put zemlje. Zovko je pritom uputila jasnu poruku o važnosti ohrabrivanja domaćih vlasti u BiH te pozvala na punu potporu Komisije novom sazivu.
- Bosna i Hercegovina ne smije zaostajati i biti ostavljena kao političko sredstvo za one političare koji u ovom Parlamentu nemaju pojma što ljudima u Bosni i Hercegovini treba - naglasila je Zovko i dodala kako mladi ljudi trebaju iskoristiti potporu EU-a kako bi državu doveli na europski put i oslobodili se uplitanja trećih zemalja. Vodeći se potrebom da europski kolege što prije spoznaju važnost BiH za cijelu regiju, ali i njezine ustavne specifičnosti, zastupnica Zovko ukazala je na dosadašnji pristup IPA sredstvima.
Tako je Zovko na plenarnoj raspravi dovela u pitanje poznavanje ustavnog okvira Bosne i Hercegovine kod pojedinih kolega. Pritom je upozorila i kako BiH zbog političkih razloga nije imala pristup sredstvima iz IPA-e i objasnila da su takva sredstva u prošlom mandatu bila preraspodijeljena na druge projekte, poput upravljanja migracijama, zaključivši kako će nastavak blokade sredstava ostaviti Bosnu i Hercegovinu kao siroče IPA-e.
Uoči kraja svog izlaganja Zovko je od povjerenika zatražila da potvrdi kako cijela Bosna i Hercegovina neće dobiti sredstva ako EU jednom dijelu BiH smanji pomoć. Povjerenik Várhelyi nazvao je ovo jednom od velikih dvojbi jer ono što se događa na jednoj strani zemlje ima utjecaj na drugu. Također je istaknuo kako se nada da će novi saziv Vijeća ministara koji, izgleda, ima potporu svih triju konstitutivnih naroda ubrzati potrebne reforme zemlje u ključnim prioritetima.
Stanje na istoku Europe pojačalo je svijest unutar europskih institucija o potrebi snažnijeg vezivanja Unije sa zemljama zapadnog Balkana, a napose BiH, odnosno njihova svojevrsnog poguravanja u smjeru bržih i učinkovitijih integracija, a dobivanje statusa kandidata u prosincu jasna je poruka gdje je budućnost BiH.
Programska osnova
Novo Vijeće ministara izgrađeno na temelju programske osnove upravo je u fokus svojega djelovanja stavilo europske integracije i ispunjavanje preostalih uvjeta potrebnih za otvaranje procesa pregovora, uz stabilizaciju i harmonizaciju međunacionalnih odnosa, kao i jasno precizirane ekonomske teme - poglavito one koje se odnose na olakšavanje investicija i stvaranje povoljnije poslovne klime.
Sve navedeno iznimno je važno u kontekstu korištenja sredstava iz IPA III mehanizma, a razlog je sljedeći: novost u ovom financijskom okviru je da nema definiranog alociranja sredstava po zemljama unaprijed za svaku godinu, nego se to radi na osnovi relevantnosti politika i zrelosti predloženih projekata po zemljama na godišnjoj razini. Način alokacije sredstava također nastoji osigurati balans između rezultata i nastojanja da sredstva budu distribuirana zemljama u skladu s načelom “fer raspodjele”.