Broj gladnih i onih koji ovise o pomoći drugih u Bosni i Hercegovini iz mjeseca u mjesec sve je veći. Enormna poskupljenja osnovnih životnih namirnica brojne su dovela do granice siromaštva, do situacije da sebi ili obitelji ne mogu osigurati ni jedan topli obrok, a da je takvih sve više, tvrde iz javnih kuhinja koje svakodnevno dobivaju nove zahtjeve za pomoć.
Dostava na kućni prag
Hamza Ovčina iz Tuzle samo je jedan od blizu tri tisuće korisnika Merhametove Narodne kuhinje "Imaret", najveće u Bosni i Hercegovini. Mjesečni prihodi su mu manji od minimalnih. -Mjesečno dobivam 180 maraka i to je sve što imam, nemam nikakvih drugih prihoda. Eto, i kada pogledate ono što treba, davanja, što će ostati? A dug je mjesec - ispričao je Hamza za FTV. U ovoj kuhinji obroci se pripremaju i dijele korisnicima na 22 punkta u Tuzli, Lukavcu, Gračanici i Kalesiji. Broj korisnika svakodnevno se povećava, a u toj narodnoj kuhinji pripremaju se i obroci za nekoliko stotina starijih korisnika kojima se hranu, zbog nemogućnosti dolaska, dostavlja na kućni prag. - Na početku ove, 2023. godine imali smo 2600 korisnika, a sada ih imamo 2840, što dovoljno govori koliko je taj broj povećan u odnosu na početak godine - objasnila je za FTV Mensura Husanović, direktorica Regionalnog odbora Merhameta Tuzla.
U Lukavcu već pet godina radi i Dječja narodna kuhinja, jedina takve vrste u BiH, iza koje stoji Udruga altruista "Ruke prijateljstva" i u kojoj se, uz pomoć donatora, pripremaju obroci za više od tri stotine korisnika. Javne kuhinje i u drugim gradovima BiH imaju pune ruke posla. I u Banjoj Luci se svakodnevno u jednoj od javnih kuhinja pripremi između 600 i 800 obroka, dok vikendom broj pripremljenih obroka prelazi 1000. Jedan od problema s kojim se susreće ova javna kuhinja u Banjoj Luci su poskupljenja, što se odražava na njezin rad. - Svakim je danom sve više korisnika. Mi pokušavamo odgovoriti na potrebe svih ljudi, ali nekada, zapravo, i ne možemo - kazao je za isti medij Miroslav Subašić, osnivač i voditelj javne kuhinje Mozaik prijateljstva Banja Luka. Nagla i visoka poskupljenja osnovnih životnih namirnica brojne su i u Mostaru natjerala pomoć potražiti u Narodnoj kuhinji. - Imamo znatno povećanje zahtjeva od ljudi koji žive u prigradskim naseljima. Snalazimo se tako što ima dobrih ljudi, a još uvijek imamo i donacija. Nekako preživljavamo, krpamo se iz mjeseca u mjesec - objasnio je za FTV Damir Džemat, upravnik Narodne kuhinje Crvenog križa Mostar. Jedna od korisnica ove Narone kuhinje, kojoj svaka pomoć dobro dođe, je i Jasmina Numić. - Što god daju, djeca će jesti. Ne nosim samo sebi hranu, ponesem i drugima da i oni jedu, da imaju barem kruha. Kruh je zakon - ispričala je Numić. Koliko je zapravo gladnih u BiH, teško je procijeniti, no, prema procjenama, oko 19.000 osoba po svoj obrok svakodnevno dolazi u neku od 57 javnih kuhinja u BiH.
Potrošačka košarica
Koliko je zapravo život u BiH skup, najvjernije govori podatak Saveza samostalnih sindikata u BiH prema čijim je procjenama u listopadu za život bilo potrebno nešto malo manje od 3000 KM. - Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za listopad 2023. godine iznosi 2955,10 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za kolovoz 2023. iznosila je 1281 KM (posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku). Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 596 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 43,35 posto, a minimalnom plaćom 20,17 posto. Prilikom izrade sindikalne potrošačke košarice u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od koje jedno pohađa srednju, a drugo osnovnu školu. Potrošačku košaricu čine: prehrana (43,67 posto), stanovanje i komunalne usluge (13,45 posto), higijena i održavanje zdravlja (9,12 posto), obrazovanje i kultura (8,79 posto), odjeća i obuća (13,53 posto), prijevoz (4,67 posto) i održavanje kućanstva (6,77 posto) - priopćeno je iz SSS BiH. I za kraj, kada usporedimo prosječnu plaću, mirovine, postavlja se pitanje tko si u BiH uopće može priuštiti tu košaricu?
Brojni bh. građani nemaju ni ono osnovno