Od mjeseca svibnja pa do Nove godine, u BHRT-u je smanjen broj radnika za 110, 60 ih je bilo sa ugovorom o radu i 50 sa ugovorom o djelu. Ukoliko se stanje ne poboljša, radna mjesta bi mogla biti upitna i drugima. "BHRT je u ovako tešku situaciju dovela prije svega loše zakonski uređena oblast javnog emitiranja. RTV taksu (osim u Brčkom) prikupljaju entitetski emiteri koji BHRT-u daju onoliko koliko misle da treba, a ne koliko je određeno prema zakonu. Od izglasavanja zakona RTRS nije uplatio niti jednu marku i duguju oko šest milijuna KM, dok je FTV dužan dva milijuna KM od sredstava prikupljenih putem inkasanata. Sve uplate preko telekoma se odmah raspodijele i nitko nema dodira s tim. Također, FTV duguje za iznajmljivanje prostora, redukcionih kapaciteta i prijenos i emitiranja signala oko 10 milijuna KM", rekao Damir Smital, predsjednik Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u.
Nemogućnost tuženja
Smital ističe da taj novac ne može riješiti tešku situaciju u kojoj se ovaj javni servis nalazi, ali može poboljšati. S druge strane, u ovom Sindikatu nemaju nikakvih informacija o tome na koji način će se RTV taksa naplaćivati od 1.1.2016. godine jer ugovor koji imaju sa telekomom ističe 31. prosinca. "Naši zakoni u cjelini omogućavaju izbjegavanje plaćanja RTV takse što je postala 'moderna praksa' u društvu, jer su sankcije za neplaćanje skoro nikakve", kazao je. Usprkos teškoj situaciji, plate se isplaćuju redovno. Iako u javnosti vlada mišljenje kako u RTV servisu kao i u državnim službama radnici imaju velike plaće, to nije slučaj. Smital naglašava kako 62 posto radnika ima platu između 500 i 700 KM, a 40-ak radnika ima minimalnu platu. Prosječna plaća na BHRT-u iznosi 801 KM. "Mi od parlamenta ne tražimo milostinju, ni specijalan status, samo da se bavi svojim poslom i zarade sebi plaću, te time omoguće i nama da radimo i zaradimo svoju. Ukoliko se ne riješi ova situacija mi nećemo blokirati promet, ali ćemo protestirati tamo gdje se donose odluke", kazao je Smital.
Žele bolje uvjete
Iz Sindikata navode kako ne žele veće plate, već žele bolje uvjete, odnosno opremu i da država završi proces digitalizacije kako bi građanima emitirali bolji signal i kvalitetniji program, što sada i nije moguće jer imaju minimalnu proizvodnju programa. "Bunimo se što smo godinama pratili, a što nam je i posao, proteste i štrajkove radnika širom države (Hercegovačku televiziju, Feroelektro, Medicinsku elektroniku...), odnosno sve one za koje je država kasno reagirala . Za njih je tada bilo kasno, a mi se bunimo da se i nama ne bi isto dogodilo", rekao je. Istakao je kako bi i BHRT volio imati atraktivniji program, ali da zato nemaju novca, te da su prema zakonu dužni emitirati obrazovnim, dokumentarni i dječji program koji nisu profitabilni i zbog toga se plaća RTV taksa. "Ovo je svojevrstan apel građanima da im pojasnimo značaj javnog servisa. Oni ga financiraju i ne zavisi od ničije volje, kao što je to slučaj s privatnim servisima. BHRT pruža objektivno i nezavisno informiranje , neopterećeno politikom i nikada nismo imali primjedbu na objektivnost. BHRT je neutralni društveni prostor u kojem građani mogu prilikovati određene društvene pojave u društvu", kazao je Smital.
Stara oprema vs. digitalizacija
Veliki problem je i zastarjela oprema za koju često kažu da je "za muzeja" jer nije adekvatna za moderne tehnologije, a pogotovo ne za proces digitalizacije. "Mali dio digitalne opreme je kupljen i treba nam novac za to da bi poboljšali kvalitete , a država mora završiti svoj dio posla kada je u pitanju proces digitalizacije koja se otegla zbog političkih nesuglasica. To nije posao BHRT-a i zbog toga ne možemo građanima isporučiti digitalni signal", rekao je. Ukoliko bi došlo do gašenja BHRT-a, ističe Smital, javnost će biti osuđena na programe bez nezavisnih i profesionalnih vijesti, programe poput raznih realityja, sapunica koje ne promoviraju nikakve vrijednosti, poplavi šunda i kiča koje svakodnevno nude komercijalne TV kuće u utrci za zaradom. "Ukoliko nestane javni servis, neće postojati medij koji će pratiti izbore u svim krajevima BiH, državne posjete poput ovogodišnjeg dolaska pape Franje u BiH, elementarne nepogode poput prošlogodišnjih poplava, proteste građana, obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, koncerte Bečke filharmonije, nastupe državnih sportskih reprezentacija, Eurosong i sl. Uz sve to, država BiH je u opasnost da ostane bez ogromnog arhivskog blaga u pisanoj, audio i video formi koja je prikupljana 70 godina i koja se čuva u arhivi BHRT-a. Ukoliko ne bude riješeno pitanje takse, neće biti sredstava za nabavku opreme za digitalizaciju ove arhive, što će neminovno dovesti do njenog nepovratnog propadanja", poručio je Smital. Samostalni sindikat radnika u BHRT-u traži od Parlamenta BiH da osigura stabilno financiranje Javnih RTV servisa kroz izmjene Zakona o javnom RTV servisu na takav način da naplata RTV takse ne može biti upitna, ako i da se odnosi između javnih emitera postave tako da potraživanja između istih ne budu upitna.