Parlament EU bi na proljeće trebao donijeti rezoluciju o pravu na popravak, a Komisija bi nakon toga trebala donijeti i zakon o istome. U cijelom procesu sudjeluje hrvatska eurozastupnica Biljan Borzan.
"Natjerati proizvođače da rade drugačije"
"Ako bude sve onako kako sam zamislila, mi ćemo kazniti zapravo proizvođače jer ćemo ih natjerati da rade drugačije, da se usmjeravaju na mrežu servisa i rezervnih dijelova", kaže Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.
Borzan uz to predlaže da se na aparate uvede oznaka popravljivosti. Još ranije Borzan je govorila o ovoj temi kazujući da cijena rezervnih dijelova mora biti do maksimalno 30 posto cijene novog uređaja, a rezervni dijelovi moraju biti dostupni na tržištu minimalno deset godina te dostavljeni u roku dva tjedna.
Istraživanja pokazuju kako se građanima najviše kvare mobiteli i tableti. Slijede ih printeri, sušilice rublja, perilice za rublje i laptopi. Ispitanici su se najmanje žalili na trajnost digitalnih kamera i mikrovalnih pećnica.
U slučaju kvara, čak 81% građana je kupilo novi uređaj jer je popravak starog bio neisplativ – što zbog nedostupnosti nacrta, rezervnih dijelova ili servisa. U skladu s time ide i rezultat dobiven istraživanjem, prema kojem 90% građana smatra kako su rezervni dijelovi preskupi u odnosu na cijenu novog uređaja.
Najviše popravaka mobitela zbog razbijenih ekrana
Popričali smo s Matejem Šakićem iz zagrebačkog PRT servisa mobitela.
"Najviše popravaka vršimo oko razbijenih ekrana na uređaju. To nam je oko 80 posto popravaka, to su prednja i zadnja stakla. Često popravljamo i matične ploče te izvlačimo i podatke kod pokvarenih uređaja, ali to je najkompleksniji servis. A ljudima mobiteli znaju biti pregaženi i od automobila", rekao je.
Što se tiče cijena radova, govori kako su prije i mobiteli bili jeftiniji.
"Danas kod nekih iPhonea cijena prelazi i preko 10 tisuća kuna. Prije su cijene uređaja bile jeftinije pa su i radovi popravaka bili jeftiniji", govori.
Bolje popraviti ili kupiti mobitel? Ovisi
"No, ne bih rekao da su uređaji danas manje kvalitetni nego oni prije, već su kompleksniji, tehnologije su novije. Zbog toga je možda više kvarova, prije su uređaji bili jednostavniji pa je bilo i manje potrebe za servisom", objasnio je.
Oko prava na popravak, odnosno spomenute rezolucije, rekao je:
"Mi smo certificirani Appleov servis, ali dosta obrta i jednostavnih servisa nema pristup zamjenskim dijelovima, a originalnima je teško pristupiti. To je problem jer su originalni dijelovi i skuplji. A Apple i kodira svaki dio. Recimo, ako ste ugradili samo kameru, dolazit će vam obavijest da nije originalna", dodaje.
Misli li on da je bolje popraviti ili kupiti novi uređaj?
"Ovisi o vrijednosti uređaja. Po mom mišljenju je bolje popraviti zbog podataka, ali zavisi. Kod Samsunga nekad zamjenski ekran je skuplji od vrijednosti uređaja jer su nabavne cijene visoke. Sve zavisi i o tome jesu li vam podaci koje imate na mobitelu važni", rekao je.
Dugotrajniji televizori s katodnom cijevi
Željko Šalamon iz Rijeke vlasnik je obrta Videoton, koji se bavi popravkom kućanskih aparata.
Pitamo ga o televizorima.
"Iz nekog mog iskustva, prije su televizori, oni, dakle, s katodnom cijevi, bili dugotrajniji i kvalitetniji. Danas su kraćeg roka trajanja. Ne radim uređaje pod garancijom, ne mogu reći kad se oni koji su pod garancijom pokvare. Ali, nakon što istekne garancija, nakon godinu-dvije dođu u servis, nekad je to bilo desetak godina", rekao je Šalamon.
Pitamo ga koji je razlog tome.
"Danas tehnologija ide naprijed, imate SMART televizije, one koje zahtijevaju veću brzinu, kvalitetu, dolaze novi procesori, novi materijali... Sad se uređaj prestaje proizvoditi, a dolazi novi. Nekoć bi se uređaj mogao ispitati i u novim serijama bi se popravilo ono što bi bilo manjkavo. Više to nije tako jer dolaze novi modeli", kazao je.
Odgovorio je na pitanje što se najviše kvari kod današnjih televizora.
"Najčešće su to pozadinska osvjetljenja kod LED televizora, kojih je većina. Što je veći televizor, skuplji je dio", kaže.
"Ako je građanin već donio uređaj na servis, on se na servisiranje odluči u 80 posto slučajeva. To je ono što ja vidim. Dakako, ne znam koliki broj građana uređaj uopće ne donese na servis nego odmah kupi drugi uređaj", navodi.
Rezervne dijelove se ne isplati koristiti
Pitamo i njega oko ove inicijative u Europskoj uniji.
"Ti rezervni dijelovi su toliko skupi da se ne isplati ih koristiti. Kod većih televizora pozadinska osvjetljenja se ne popravljaju, ovlašteni servisi nude promijeniti cijeli ekran koji košta više nego da kupite novu današnju televiziju. Vama će možda popravak doći 10 tisuća kuna, a novi uređaj devet tisuća kuna", dodaje.
Popravlja on i perilice rublja.
"Imate perilice rublja koje se proizvode tako da se ležajevi ne mijenjaju, nego se mora mijenjati bubanj i kada, kompletni dio. To vam je 1200 kuna, a platite i rad majstora. Vi novu perilicu za rublje možete imati za 2000 kuna", dodaje.
Govori kako su perilice prije bile kvalitetnije.
"Nekoć su perilice radili kvalitetnije, one su trajale. Sličan princip je kao kod televizija. Sada ako perilica izdrži pet godina, dobro je. Danas su uređaji sofisticiraniji pa postoje i Wi-Fi perilice za rublje kako bi se hipotetski perilica mogla upaliti iz kancelarije. Ali opet vi ste ti koji fizički trebate staviti prašak i robu. To su ti dodaci koje danas imate, ali generalna kvaliteta nije kao nekoć", konstatirao je.
"Što se tiče usisivača, njih gotovo nitko ne popravlja, pogotovo ne ovlašteni servisi. Popravljaju ih samo meštri u fušu. Čak brendovi ne žele da usisivače popravljaju servisi. Već, ako imate garanciju, dobit ćete novi uređaj", dodaje.
"Više se zamjenjuje nego kupuje novo"
Popričali smo i s Ivanom Čepo iz tvrtke Elekom servis, koja je ovlašteni servis renomiranih brendova malih kućanskih aparata.
"Mi smo na tržištu od 1993. godine, sad će biti 20 godina. Servisiramo Zagreb, ali i cijelu Hrvatsku putem GLS-a. Ono što vam mogu reći, sve više se toga popravlja, a manje zamjenjuje. Je li to trend samo sad zbog covid-krize, to ne mogu reći. Ali mi smo stvarno zadovoljni s poslom", rekla je.
Pitamo je da prokomentira tvrdnje da se sad više toga kvari.
"To vam je dojam jer su prije uređaji bili mehanički, nisu bili toliko s elektronikom, danas manje-više svi uređaji rade uz elektroniku. Onda, u mnoge od njih ide i voda. Od glačala do caffe aparata, a voda koja je kod nas tvrda, sve to utječe. Zato je idealno uređaj servisirati, kao što radite s automobilom", rekla je.
"Nitko nije namjerno naštimao proizvod da se pokvari po isteku garancije"
Što se tiče EU inicijative, kaže da svaki proizvođač kojega Elekom servisi zastupaju omogućava krucijalne rezervne dijelove za razdoblje od 10 do 12 godina.
"Uzmimo za primjer usisivač. Proizvođač će osigurati motor, elektroniku, crijevo... Sve to u tom periodu od desetak godina od početka proizvodnje. E sad, imate situaciju kad vam može poći nešto banalno, a što ne postoji u ponudi. Vi imate istraživanja, ono što se najviše kvari, poboljša se u sljedećoj seriji. Ako se kvari motor, poboljša se motor. Ali ako postoji ono što se ne kvari, onda ćete to i teško naći jer se ne proizvodi za taj model", kazala je.
Zaključuje ipak da su tvrdnje kako se sve brže kvari samo zbog elektronike.
"Sjećamo se kod naših baka, nigdje nije išla voda, nije bilo elektronike. Sad sve radi tako da stisnete dva gumba. Takve stvari brže se pokvare. Ali nitko nije namjerno naštimao da se nešto pokvari nakon što istekne garancija", objasnila je.
Stranke se više odlučuju popravljati PC-jeve nego laptope
Razgovarali smo i s Tomislavom Gunjačom iz Itinga, splitske tvrtke zadužene za servis računala.
"U većem postotku se kvare prijenosna računala nego stolna, što se tiče printera, što jeftinija klasa to se više i kvare", kaže on.
"U slučaju stolnih računala stranke se puno više odlučuju za popravke jer su dijelovi jeftiniji i dostupniji. Što se tiče prijenosnih računala, stranke se uglavnom odlučuju za popravke jeftinijih dijelova kao što su punjači, memorije, tvrdi diskovi, dijelovi kućišta", kaže.
"Ako je problem u matičnoj ploči, kvar je u pravilu neisplativ jer cijena popravka košta nešto manje nego novi laptop. Popravak je neisplativ, a dijelovi se čekaju do 2-3 mjeseca", rekao je.
"Nema nekih velikih razlika u kvarovima prije i sada"
"Kod pisača, kvar je obično neisplativ za popravak osim u slučaju sitnih rezervnih dijelova poput valjaka i opruga", dodaje.
Navodi kako se originalni rezervni dijelovi za laptop čekaju od sedam dana do tri mjeseca, ovisno o dijelu koji se pokvari i rok isporuke se nije puno odužio nego prije te kako su dijelovi obično dostupni za sva računala proizvedena u posljednjih 5 godina.
"Po našoj procjeni nema nekih velikih razlika u kvarovima prije i sada. Što se tiče tvrdnji o kvarovima nakon isteka nakon garancije nema nekog pravila, uređaji znaju biti neispravni odmah po kupovini, imali smo slučajeva da su se uređaji kvarili u tjedan dana prije isteka garantnog roka kao i u tjednu nakon isteka", zaključio je za Index.hr Gunjača.