Operator za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju (Operator za OIEiUK) je federalna institucija s javnim ovlastima, osnovana u cilju stvaranja institucionalne strukture za operacionalizaciju sustava poticaja proizvodnje i otkupa električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju (OIEiUK). Sjedište Operatora za OIEiUK je u Mostaru. O zanimanju za ulaganje u izgradnju elektroenergetskih postrojenja iz obnovljivih izvora energije i tome je li elektroenergetski sustav Bosne i Hercegovine spreman na veliki iskorak k zelenoj tranziciji i obvezama koje su preuzete, ali i o drugim temama iz sektora obnovljivih izvora energije, za Večernji list govori Almir Muhamedbegović, stručni suradnik za elektroenergetsku fazu i istraživanje i razvoj u Operatoru za OIEiUK.
Kako ocjenjujete trenutačno zanimanje investitora u Bosni i Hercegovini za izgradnju velikih elektrana za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije?
- U cilju dugoročnog strateškog planiranja Operator za OIEiUK analizira i zainteresiranost potencijalnih investitora za izgradnju i velikih elektrana koje bi električnu energiju proizvodile iz obnovljivih izvora. Prema podacima iz službenog Registra podnesenih zahtjeva korisnika za priključak na prijenosnu mrežu, koji vodi Elektroprijenos BiH, oko 300 velikih projekata nalazi se u nekoj od faza ishodovanja odobrenja za priključenje na prijenosnu mrežu. Ukupna snaga tih planiranih projekata vjetroelektrana i solarnih elektrana iznosi oko 17.000 MW. Stoga se može zaključiti da je zainteresiranost investitora za ulaganje u izgradnju velikih solarnih elektrana i vjetroparkova u Bosni i Hercegovini vrlo velika.
Koliko je realno očekivati da svi ti zahtjevi za priključenje budućih velikih elektrana budu odobreni, odnosno da te elektrane budu izgrađene i priključene na mrežu?
- Treba istaknuti da mnogi od tih projekata elektrana koji se vode u spomenutom registru nisu u zrelim fazama razvoja. Stoga je proces ishodovanja dozvola za priključenje za mnoge ove projekte tek u početnim fazama. Neki projekti su dobili tek načelne suglasnosti, a što je početna faza razvoja. S druge strane, postoje i projekti koji su u naprednim fazama razvoja. Neke od njih imaju potpisane ugovore o priključku, ali ne i odobrenje za priključenje. Da bi elektrana dobila odobrenje za priključenje na prijenosnu mrežu, moraju se ispuniti vrlo zahtjevni uvjeti definirani Pravilnikom o priključku koji primjenjuje Elektroprijenos BiH. Shodno svemu navedenom, nije realno očekivati da se svi ovi zahtjevi realiziraju u idućih nekoliko godina.
Kakve bi bile posljedice na funkcioniranje elektroenergetskog sustava države ako bi se barem veći dio tih elektrana priključio na prijenosnu mrežu u kratkom vremenu?
- Kada govorimo o mogućim utjecajima na prijenosnu mrežu, trebamo imati u vidu da je spomenuti iznos snage planiranih elektrana od 17.000 MW oko 3,5 puta veći od ukupne snage svih elektrana koje su sada na prijenosnoj mreži. Ukupna snaga svih elektrana u Bosni i Hercegovini koje su u trajnom pogonu na prijenosnoj mreži na kraju 2023. godine iznosila je 4770 MW. Stoga bi priključenje u kraćem roku, čak i jednog dijela ovih projekata, moglo dovesti do otežanog upravljanja prijenosnom mrežom. Integracija većeg broja velikih elektrana s promjenjivom proizvodnjom, poput vjetro i solarnih elektrana, može izgledno narušiti stabilnost i sigurnost mreže. Prije svega, postoji rizik od preopterećenja vodova i zagušenja na prijenosnoj mreži. To dalje uzrokuje usložnjavanje regulacije naponsko-frekventnih prilika na mreži, što je nepoželjno za stabilan rad mreže.
Kako Operator za OIEiUK u idućih pet godina planira poticati proizvodnju električne energije iz OIE?
- Uredbom o kvotama za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju, koju je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela početkom kolovoza ove godine, definiran je petogodišnji (2025. - 2030.) obujam instaliranih snaga vjetro i solarnih elektrana, čija će se proizvodnja struje poticati putem 12-godišnjih ugovora o otkupu s Operatorom za OIEiUK. Prema toj uredbi, do kraja 2030. ukupna kvota od 84 MW solarnih elektrana, pojedinačnih snaga do 150 kW, poticat će se preko zajamčenih cijena (feed in tariff), a nakon što Operator za OIEiUK provede FIT aukcije.
Hoće li Operator za OIEiUK poticati i proizvodnju električne energije iz velikih vjetro i solarnih elektrana?
- Struja proizvedena iz velikih vjetroelektrana i velikih solarnih elektrana (snage pojedinačnih elektrana veće od 150 kW) poticat će se dodjelom premija (feed in premium). Ukupan obujam snaga elektrana do 2030. za sustav premijskog poticaja iznosi 240 MW. Od toga se 150 MW odnosi na vjetroparkove i 90 WM na solarne elektrane. Natječaj za velike elektrane Operator za OIEiUK provodit će preko FIP aukcija. Očekujemo da prve aukcije budu organizirane tijekom sljedeće godine.
Koliko je trenutačno solarnih i vjetroelektrana priključeno na prijenosnu mrežu? Kolike su snage tih elektrana?
- Prema dostupnim podacima Neovisnog operatora sustava Bosne i Hercegovine (NOS) za listopad 2024., na prijenosnu mrežu Bosne i Hercegovine priključeno je ukupno devet vjetro i solarnih elektrana. Radi se o četirima vjetroelektranama ukupne snage od 218 MW i pet solarnih elektrana ukupne snage 201 MW.
Koliko smo u ovom trenutku daleko od planiranih ciljeva u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora?
- U ovom trenutku Bosna i Hercegovina nema službeno usvojen nacionalni plan za klimu i energiju koji treba definirati i ciljeve u proizvodnji struje iz OIE za razdoblje od 2025. do 2030. Stoga bi odgovor na vaše pitanje u ovom trenutku više bio procjena. Prema nacrtu Integriranog nacionalnog plana za klimu i energiju (NECP), do kraja 2030. godine planirano je da u elektroenergetskoj mreži bude ukupno 1492 MW fotonaponskih solarnih elektrana (od toga 850 MW velikih SE na prijenosnoj mreži) i 600 MW vjetroelektrana. Oduzmemo li od ovih iznosa snage spomenute četiri vjetroelektrane i pet solarnih elektrana, vidimo da bismo za ispunjenje NECP-a trebali do 2030. godine na prijenosnoj mreži u pogonu imati još novoizgrađenih oko 650 MW solarnih elektrana i oko 400 MW, a što je, po nekim procjenama, realan cilj.