U BiH ništa nije lišeno podjela, pa tako i obrazovanje. Naime, u RS-u je za obrazovanje zasluženo jedno ministarstvo, dok se o obrazovanju u Federaciji brine svaka županija zasebno, a to se primjenjuje i na udžbenike iz kojih djeca uče, prenosi Večernji list.
Više nakladnika
Tako, primjerice, u Republici Srpskoj udžbenike izdaje Zavod za školstvo, dok je u Federaciji čak 13 nakladnika, što u krajnjem slučaju utječe i na cijenu tih udžbenika. Kako je objavila Al Jazeera, u FBiH udžbenike izdaje 13 nakladnika. Moraju biti prilagođeni nastavnim planovima i programima, usuglašenima između 10 županija. O tome odlučuje Koordinacija 11 ministara, a svaki udžbenik pregleda pet stručnih recenzenata. Iz Federalnog ministarstva obrazovanja su kazali kako je prisutna cijela skala na osnovi koje se ocjenjuju udžbenici, ali i kako rade na pooštravanju recenzentnih kriterija kako bi nakladnicima smanjili prostor za pogrešku. Male naklade i veliki broj nakladnika čine cijene većima. I dok, primjerice, u RS Ministarstvo osigurava udžbenike za prve i druge razrede osnovne škole, odnosno one su besplatne za učenike, u Federaciji su roditelji primorani kupiti sve knjige počinjući od prvog razreda. Tako roditelji za svoje dijete, ovisno u koji razred ide, mora izdvojiti od 100 do 300 KM. Također, problem je i što se konstantno moraju kupovati novi udžbenici koji imaju vrlo malo ili nimalo izmjena u odnosu na prethodnu godinu, tako da su djeca praktično onemogućena "posuditi" knjige. Ovim pitanjem pozabavila se i Vlada HNŽ-a koja je donijela odluku da će udžbenici i priručnici koje je odobrilo resorno ministarstvo ove županije biti u upotrebi idućih pet godina. Skupoći knjiga dosjetili su se i roditelji, kao i učenici koji sami organiziraju male sajme prodaje gdje kupuju polovne udžbenike po znatno nižim cijenama. Ali, ipak, ostaje problem neusklađenosti udžbeničke politike.
Udžbenička politika
Kako je objavila Al Jazeera, preduvjet za promjene u udžbeničkoj politici korjenita je promjena u obrazovnome sustavu koja, smatraju stručnjaci, može krenuti tek s uvođenjem zajedničke programske jezgre koja je trenutačno u fazi izrade. Zajednička jezgra obuhvatila bi 70 posto programa, a ostatak bi činile posebnosti programa na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku. Riječ je o osam područja koja se usklađuju jedno po jedno. - Na osnovi zajednička jezgre, kada se objavi u Službenom glasniku i postane službeno, nadležna ministarstva obrazovanja su dužna napraviti reviziju postojećih planova i programa i učiniti sve što je potrebno da se uskladi na osnovi zajedničke jezgre. Ono što svi kažu i što vjerujemo da je isti slučaj, jer smo i mi kao Agencija u istoj situaciji, je nedostatak financijskih sredstava, objasnila je Maja Stojkić iz Agencije za obrazovanje BiH za Al Jazeeru.