Meso, mlijeko, krumpir, jagode, sokovi... samo su neki od uvoznih proizvoda koji se nalaze na policama trgovačkih centara u BiH, a u konačnici završavaju i na trpezama bh. građana.
Pšenica, kukuruz...
Primjera radi, samo u tri mjeseca ove godine uvezeno je 163.980 kg jagoda u vrijednosti od 423.245 KM. Prema podacima UNO-a BiH, najveće količine uvezene su iz Albanije, a za uvoz albanskih jagoda BiH je izdvojila čak 400.000 KM. Uspoređujući uvoz prošle i ove godine vidimo kako je u istom razdoblju lani uvezeno 109.429 kg jagoda "vrijednih" 355.058 maraka. Kada je riječ o izvozu jagoda, podaci UNO-a pokazuju da ga ove godine nije ni bilo. Tijekom cijele 2021. na inozemna tržišta plasirano je 89.160 kg u vrijednosti od 409.550 KM, piše Večernji list BiH. No, osim zabrinutosti koja se javlja kod većine bh. građana kada je riječ o kvaliteti uvozne hrane, problem prave i cijene koje će ove godine, uzmimo samo primjer jagoda, biti daleko skuplje u odnosu na prošlogodišnje, što je potvrdio i vlasnik jedne bh. plantaže ove vrste voća. - Cijena jagoda ove godine bit će nešto viša nego ranije, iako smo imali praksu da smo uvijek bili za marku jeftiniji nego ostali. Jagode po trgovinama stoje i do 14 KM po kilogramu, a nikada nisu bile skuplje od 10 KM, pa će vjerojatno i kod nas biti povećane cijene i do 50 posto - kazao je za Glas Srpske Dalibor Jović, vlasnik plantaže jagoda. Kada je pak riječ o krumpiru, prema podacima UNO-a BiH, tijekom 9 mjeseci prošle godine uvezeno ga je 12,754.050,40 kg, za što je izdvojena 8,856.671,41 KM. Kako stoji u podacima Uprave za neizravno oporezivanje, najviše krumpira uvezeno je iz Nizozemske, Njemačke, Egipta, Poljske, Mađarske... Istina, nije ga se samo uvozilo, određena količina bh. krumpira završila je diljem EU. Kako stoji u podacima, izvezeno je 3,071.176 kg krumpira, na kojem su domaći proizvođači zaradili 1,864.389,28 KM. Rajčica je uvezeno 17,234.067,03 kg, dok je 1,452.951 kg rajčica iz BiH završio na trpezama u Hrvatskoj i Makedoniji. Grožđe, jedan od proizvoda kojima Hercegovina obiluje, također se uvozilo. Tog voća u prvih 9 mjeseci uvezeno je u vrijednosti od 5,738.892,89 KM, i to najviše iz Italije, Turske i Makedonije. I VTK je iznio podatke o uvozu i izvozu prehrambenih proizvoda tijekom prošle godine. Podaci VTK BiH pokazuju da je prošle godine uvezeno žitarica ukupne vrijednosti 222,3 milijuna, dok je vrijednost izvoza iznosila 24,3 milijuna KM, piše Večernjak. Tijekom 2021. uvezeno je 128 mil. KM pšenice. Kukuruza je uvezeno 75 mil. KM, a ječma više od 9 milijuna KM. Najviše žitarica uvozi se iz Srbije i Mađarske - gotovo 172 mil. KM lani, dok se većina izvoza odnosi na Hrvatsku. Kad je riječ o sektoru mlinarske industrije, slada i škroba, čijih smo proizvoda lani uvezli u vrijednosti 44,5 mil. KM, na prvom mjestu je brašno od pšenice, koje smo u ovom razdoblju platili skoro 23 mil. KM. Lani je BiH izvezla 12,5 milijuna KM ovih proizvoda, od čega se čak 95% odnosi na pšenično brašno. Najviše brašna, slada i škroba uvozimo iz Srbije, odakle smo u 2021. nabavili ovih proizvoda u vrijednosti 24 milijuna KM, dok smo najviše izvezli u Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, pokazuje analiza VTK.
Milijunski iznosi
Meso se također uvozilo u milijunskim iznosima. Lani je izvezeno mesa i mesnih prerađevina vrijednih više od 401 milijun KM što je, u usporedbi s 2021., više za skoro 19%. Podaci VTK BiH pokazuju da smo 2020. uvezli ovih proizvoda u vrijednosti od gotovo 337,5 mil. KM. S druge strane, u prošloj godini izvezeno je mesa i mesnih prerađevina vrijednih tek 110 milijuna KM, što je 73% manje od uvoza, piše Večernji list BiH.