Iza Bosne i Hercegovine još je jedan Dan državnosti, koji se obilježava samo u jednom dijelu zemlje te ilustrira podjele koje i tri desetljeća nakon rata vladaju u BiH. U Federaciji BiH jučer je bio neradni dan, a u Republici Srpskoj “običan ponedjeljak”.
Različite perspektive
Sva tri naroda cijene datum kojim se obilježava povijesno prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Međutim, promatraju taj događaj iz različitih perspektiva. Činjenica je da su na zasjedanju ZAVNOBiH-a postavljeni temelji obnove državnosti BiH kao države triju jednakopravnih konstitutivnih naroda unutar buduće jugoslavenske zajednice. Za Bošnjake je ključan dio o obnovi državnosti, za Hrvate je naglasak na državi “triju jednakopravnih konstitutivnih naroda”, dok Srbi kažu kako se ovaj događaj povijesno značajnim može promatrati samo uz zasjedanje i odluke AVNOJ-a, četiri dana poslije. Prigodne poruke i događaji jučer nisu izostali, bar u Federaciji BiH. Dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u svojoj čestitki u povodu Dana državnosti Bosne i Hercegovine naglasio je važnost očuvanja stabilnosti i jednakopravnosti svih naroda u BiH. - Dok danas obilježavamo Dan državnosti Bosne i Hercegovine, iznova se obvezujemo na izgradnju europske domovine, domovine u kojoj će prava sva tri konstitutivna naroda biti u potpunosti i trajno poštovana. Dužnost je sviju nas čuvati stabilnost i graditi razvoj Bosne i Hercegovine - navodi se u Čovićevoj čestitki. Znatno drugačije poruke istim povodom poslali su brojni bošnjački političari, potvrđujući tako zašto nema zajedništva oko ovog, ali i drugih datuma iz bliže i dalje povijesti BiH. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović nastavio je “tradiciju” posjeta groba nekadašnjeg predsjedatelja Predsjedništva BiH i bošnjačkog nacionalnog lidera Alije Izetbegovića na Dan državnosti BiH. Tom prigodom dao je izjavu u kojoj je afirmirao “građansku BiH”. - Kontinuitet države Bosne i Hercegovine, državne granice Bosne i Hercegovine, ravnopravnost građana i naroda, sve je to priznao i Dayton 1995. godine. U novim vremenima moramo biti jedinstveni u obrani države Bosne i Hercegovine. Imamo razloga i biti optimisti, europska i građanska Bosna i Hercegovina je povijesna nužnost i pobijedit će prije ili kasnije - zaključio je Bećirović. Slične poruke uputili su jučer i drugi bošnjački političari, a neki od njih upustili su se i u medijsku raspravu s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom koji je u svom stilu poručio da jedino Srbi imaju istinskog razloga slaviti antifašističke datume iz prošlosti jer su, kako tvrdi, Bošnjaci i Hrvati dominantno bili na strani nacista.
Videoporuku građanima BiH iz Jajca, gdje je održano povijesno zasjedanje AVNOJ-a, poslao je američki veleposlanik u BiH Michael Murphy. Naglašavajući američku posvećenost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH, on je poručio da je posvećenost SAD-a nepokolebljiva. - Danas nastavljamo raditi uime građana Bosne i Hercegovine - Bošnjaka, Hrvata, Srba i svih drugih. Naše partnerstvo nikada nije bilo jače, a mi ćemo ostati uz vas dok zahtijevate od političkih lidera da osiguraju vama, vašoj djeci i unucima pravo mjesto u euroatlantskoj zajednici naroda - dodao je Murphy.
Premostive podjele ili ne
Ukupno gledano, Dan državnosti BiH, umjesto onoga na što mu samo ime i nasljeđe ZAVNOBiH-a upućuje, demonstrirat će i vjerojatno pojačati podjele koje postoje u bosanskohercegovačkom društvu. To je najčešći epilog ovog, ali i svih drugih praznika koji se priznaju ili slave samo u jednom dijelu BiH, bez obzira na to koji to dio ove zemlje bio. Da nije Nove godine i Praznika rada, Bosna i Hercegovina ne bi imala ni jedan praznik koji bi se obilježavao jednako u cijeloj državi. Ova dva međunarodna praznika prihvaćena su u oba entiteta i među sva tri naroda, dok svi ostali datumi i njihovo povijesno i sadašnje značenje bude različite emocije i izazivaju oprečne reakcije kod Bošnjaka, Srba i Hrvata. Stoga ne čudi što ni nakon četvrt stoljeća od završetka rata BiH nema krovni zakon o praznicima.