Izjava iz Federalnog ministarstva trgovine, prema kojoj je uvođenje neradne nedjelje navodno rezultiralo rastom maloprodajnog prometa i velikom podrškom građana, naišla je na reakcije i kritike, piše Večernji list BiH.
Inflacija ili ne
Najnoviji tromjesečni podaci Porezne uprave Federacije BiH potvrđuju da odluka o uvođenju neradne nedjelje nije dovela do smanjenja prometa u sektoru trgovine, već naprotiv, da je ukupni maloprodajni promet zabilježio rast, priopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine. Navode da je, prema dostavljenim podacima, u razdoblju od 17. studenoga 2023. do 17. veljače 2024. ukupan fiskalizirani promet ostvaren u sektoru maloprodaje u FBiH iznosio 3,74 milijarde KM, dok je godinu dana poslije, nakon primjene odluke o neradnoj nedjelji, taj iznos povećan na 3,81 milijardu KM, što predstavlja nominalni rast od 67,2 milijuna KM. - Ovi podaci jasno pokazuju da tvrdnje o navodnom ekonomskom padu zbog neradne nedjelje nisu točne. Praksa pokazuje da su potrošači jednostavno prilagodili svoje potrošačke navike i kupnju prebacili na druge dane u tjednu. Osim toga, poboljšani su radni uvjeti za zaposlene u sektoru trgovine, što je bio jedan od ključnih ciljeva ove odluke - rekao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević. Jedan od glavnih argumenata protivnika neradne nedjelje bio je da će zabrana rada u FBiH potaknuti građane da odlaze u RS radi kupnje, čime bi se prihod "prelio" u drugi entitet. Međutim, u Ministarstvu ističu da fiskalni podaci ne potvrđuju ovu pretpostavku, trgovine u FBiH ne bilježe pad prometa, što ukazuje na to da eventualna potrošnja građana u RS-u nedjeljom nije imala značajan utjecaj na ekonomske tokove FBiH. Zastupnik u Parlamentu FBiH Admir Čavalić, koji se od početka protivi neradnoj nedjelji u trgovinama, tvrdi da je zbog zabrane rada nedjeljom došlo do dramatičnog pada prometa u FBiH. Ističe da, shodno podacima Federalnog zavoda za statistiku, kada se uzme u obzir usklađenost s inflacijom, dolazi se do zaključka da je promet realno opao. - Samo u studenome i prosincu u reguliranim/zabranjenim oblastima zabilježena je razlika od 154 milijuna KM. Pretpostavlja se da je taj promet preusmjeren k RS-u. Podaci o fiskaliziranom prometu koje koristi Ministarstvo trgovine FBiH uključuju i promet iz Orašja, koje je izuzet iz zabrane rada nedjeljom, kao i niz drugih trgovinskih objekata koji su također izuzeti ili nisu regulirani. Među njima su benzinske crpke, pekarnice, cvjećarnice i ljekarne. Čak i bez uzimanja inflacije u obzir, jasno je da je došlo do pada prometa. Zbog toga sam od Porezne uprave FBiH zatražio podatke isključivo za regulirane oblasti - naveo je Čavalić.
Prednosti odluke
Odluka o uvođenju neradne nedjelje donesena je na inicijativu Sindikata trgovačkih radnika, uz široku podršku poslodavaca, parlamentaraca, udruga potrošača i građana, kažu u Ministarstvu. Dodaju kako su ankete među potrošačima pokazale da više od 70% građana podržava ovu mjeru, dok su radnici u trgovini istaknuli da je neradna nedjelja značajno poboljšala kvalitetu njihova života te da bi ukidanje neradne nedjelje ponovno značilo udar na radnička prava. - Radnici su se prilagodili, potrošači su se prilagodili, a rezultati pokazuju da nije došlo do smanjenja prometa. Naprotiv, bilježimo nominalan rast prometa u FBiH za prva tri mjeseca od uvođenja neradne nedjelje u trgovinama. To znači da smo postigli dvostruku korist, zaštitili radnike i zadržali stabilnost tržišta - kazao je Hasičević. Podsjeća da je neradna nedjelja uvrštena u Zakon o unutarnjoj trgovini na inicijativu Sindikata trgovačkih radnika, da je dobila punu podršku poslodavaca koji su tada istaknuli da im je najvažnije zadovoljstvo njihovih zaposlenika i u konačnici da su i građani u javnim raspravama, a poslije i parlamentarci, dali punu suglasnost za ovaj zakon i uvođenje neradne nedjelje. Iz Ministarstva naglašavaju da, kako bi se zadovoljile specifične potrebe turističkog sektora, određeni objekti su izuzeti iz ove regulative, poput zanatskih radnji, suvenirnica, ugostiteljskih objekata, cvjećarnica, pekarnica, prodajnih objekata koji su u sastavu željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih luka, hotela, vjerskih i kulturnih kompleksa, muzeja, parkova prirode, benzinskih crpki.