Posljednjih dana svjedočimo iznimno visokim temperaturnim amplitudama, a nekim dijelovim su bile neobične temperaturne inverzije. Primjer temperaturne amplitude vidjeli smo tako, recimo, u Hrvatskoj u Niskom, u zaleđu općine Klis, gdje je u ponedjeljak izmjereno -6 °C, da bi se tijekom dana temperatura popela do 19 °C, što je dnevna amplituda od nevjerojatnih 25 °C. Ovih je dana zabilježen i slučaj temperaturne inverzije, pa su tako, primjerice, u utorak u 6 sati u Zagrebu izmjerena -2 stupnja, dok je na Sljemenu bilo čak +11.4 °C. Takve oscilacije temperature zabilježene su i u dijelovima BiH.
U nastojanju da bolje razumijemo ove meteorološke pojave, Večernji list obratio se Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ). Najprije su nam kazali da temperaturna inverzija, ili inverzija temperature, predstavlja pojavu u kojoj temperatura zraka raste s povećanjem nadmorske visine, a rezultat je stabilnog i mirnog anticiklonalnog vremena. Javlja se, kao što je slučaj sa Zagrebom i Sljemenom, kada se hladan zrak zadržava u tankom sloju blizu tla, dok se iznad njega nalazi značajno topliji zrak. Temperaturnoj inverziji, dodaju iz DHMZ-a, pogoduju noćno ohlađivanje, prodiranje hladnog zraka na tlu ili određenoj visini te spuštanje zraka.
- Takve situacije kod nas nisu nimalo neuobičajene, posebno u hladnom dijelu godine. Vremenske su prilike tada stabilne, no nije posvuda vedro, jer u nizinama i kotlinama često može biti magle - kazuje za Večernji meteorolog DHMZ-a Krunoslav Mikec, koji nam je pojasnio i pojavu temperaturnih amplituda. Govori da je velika dnevna amplituda temperature povezana sa spomenutim situacijama uz radijacijsko ohlađivanje površine Zemlje, odnosno tla, te uz izostanak strujanja zraka tijekom noćnih sati.
- Tako temperatura zraka ujutro pri tlu bude niska,a uz obilje sunčanog vremena, pri čemu se zagrijava zrak tijekom dana, razlika temperature između noćne i jutarnje te temperature u najtoplijem dijelu dana bude veća od 20 °C. Osim u hladnom dijelu godine, slična sinoptička situacija često se događa i ljeti, pa i u drugim godišnjim dobima - navodi Mikec.
Meteorologinju Lidiju Srnec iz Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju u DHMZ-u pitali smo postoje li dugoročne prognoze koje ukazuju na povećanje ili češće pojavljivanje ekstremnih temperaturnih amplituda u budućnosti, a posebno s obzirom na globalne klimatske promjene.
Prema njezinim riječima, klimatske projekcije za srednje zimske dnevne, minimalne i maksimalne temperature zraka u Hrvatskoj pokazuju sličan porast za sve tri varijable sredinom 21. stoljeća. Ipak, kada je riječ o temperaturnoj inverziji, važno je razmotriti promjenu satne temperature po visini u određenom vremenskom intervalu od nekoliko sati. Nažalost, takve analize nisu još provedene u DHMZ-u, ali meteorologinja ističe da bi bilo zanimljivo vidjeti rezultate korištenjem projekcija.
Zanimalo nas je i što bi DHMZ preporučio građanima, kako da se da se prilagode ovakvim ekstremnim oscilacijama u temperaturi, s obzirom na njihov potencijalni utjecaj na zdravlje ljudi. Srnec napominje da tijekom zimske inverzije, koja se javlja u stabilnoj atmosferi bez cirkulacije, postoji rizik od izloženosti manje kvalitetnom zraku.
- Naime, čestice izgaranja kao nusprodukti grijanja te ispušni plinovi kao produkti prometa ostaju u nižim slojevima graničnog sloja. - zaključuje Srnec za Večernji list.
Da podsjetimo, Večernji se ranije obratio liječnici obiteljske medicine Sanji Škrnički Kršek, koja nam je objasnila što se točno događa i kako ublažiti posljedice lošijeg psihičkog, ali i fizičkog zdravlja za vrijeme promjene vremena. Ono važno što se događa u tijelu s promjenom vremena je i to što se pojačava lučenje hormona stresa, a smanjuje hormona sreće, zbog čega i dolazi do povećane osjetljivosti.
- Mi već znamo da zapravo pod tim promjenama tlaka zapravo se najviše pogoršava stanje kroničnih bolesnika. Kada dolazi toplo vrijeme, žile se šire, a tlak pada, zbog čega brojni imaju slabosti, vrtoglavice, bolove u prsima, a ljudi se obično žale na bolove u kostima ili na mjestima prijašnjih ozljeda i slično - objasnila je liječnica, no ukazala i na važnu stvar koja se tiče zdravlja i promjene vremena, a to je da je to dvoje zapravo najmanje povezano.
- Moram reći da su kasnija istraživanja pokazala da promjene zapravo dokazano imaju najmanji utjecaj na psihičko raspoloženje i slično. Kao netko tko radi već 20 godina u obiteljskoj medicini, vidim da se najviše kod tih promjena vremena javljaju pacijenti koji imaju dijagnosticirane psihičke bolesti. Cijela priča je naglašena na tome da ljudi zapravo trebaju uzimati svoju redovitu terapiju i kontrolirati krvni tlak. Povećava se i broj poziva, a hitne službe imaju veći broj intervencija, no po meni je to više zbog psihičke promjene - objasnila je liječnica, navodeći kako se nekima javlja osjećaj straha, pa čak i ugroze za život.
Ono što ova dugogodišnja liječnica obiteljske medicine smatra važnim je upravo ono što brojni i najmanje prakticiraju - fizička aktivnost i boravak na otvorenom.
- Općenito je važno reći da naši ljudi jako malo borave vani na zraku, to bi možda mogla biti ključna preporuka. Treba obratiti pozornost na fizičku aktivnost, barem tri puta tjedno prošetati. Mi smo nekako izgubili tu adaptaciju i doticaj s promjenom vremena. Čovjek mora izaći van i kad puše vjetar i kad pada snijeg. Naravno, ne kad je poledica, ali jednostavno previše boravimo u zatvorenim i klimatiziranim prostorima i više nismo adaptirani na nekakvu promjenu vremena - preporučila je liječnica u razgovoru s novinarkom Večernjeg Paulom Hađur.
- Ako već netko i ne izlazi, neka se prostorije češće luftaju i otvaraju prozori. Ja vidim u ambulanti da moji pacijenti umirovljenici koji su fizički aktivni su i najmanje bolesni. Čovjek mora imati nekakav društveni aspekt, da se kreće i nešto događa u životu. Utjecaj vremena na psihu je onda i manje izražen kada je čovjek zadovoljan - objašnjava.
Što se tiče prehrane, liječnica naglašava kako treba izbjeći masnu i tešku hranu, a fokus staviti upravo na svježe namirnice. - Promjena vremena je zapravo samo okidač koji potakne i nešto drugo. Trebalo bi razmisliti boli li me nešto jer je južina ili jer je osoba cijeli dan bila na nogama. Najlakše je i nama nekada svoje stanje opravdati južinom - zaključila je.