Činjenica je da su ratovi koji su se tijekom posljednjih stotinjak godina vodili na prostoru jugoistočne Europe, osobito tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, ostavili smrtonosno nasljeđe. Prijave najčešće upućuju građani, a neeksplodirana ubojita sredstva moguće je naći gotovo na svakom mjestu, kazao je ravnatelj Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudin Solak navodeći primjer platoa Skenderije na kojem je tijekom izvođenja radova na sanaciji platoa ispod starih ploča pronađen minobacački projektil.
“Bombe i tromblone nalazimo na mjestima gdje nikada ne biste posumnjali. Nema mjesta u FBiH gdje nismo pronašli neko neeksplodirano ubojito sredstvo”, rekao je Solak i dodao kako NUS najčešće pronalaze građani u vrtovima ili prilikom izvođenja radova na kućama, zbog čega iz CZ-a svakodnevno apeliraju na građane da prijavljuju nove pronalaske. U Federalnoj upravi civilne zaštite rađena je analiza u kojoj su utvrdili koja mjesta su bila najčešće potencijalne mete saveznika i njemačkih snaga tijekom bombardiranja, prilikom čega je ustvrđeno da su najčešće mete bombardiranja bili mostovi, pruge i željezničke postaje. Sigurnost više od 540.000 stanovnika BiH i dalje je ugrožena zbog 1091 četvornoga kilometra minsko sumnjivih površina. Deset općina s najvećim brojem visoko ugroženih zajednica u BiH su Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš. I dvadesetak godina od završetka rata BiH je i dalje najugroženija zemlja minskim problemima u Europi.
U minskim poljima poslije rata u BiH stradala je 1751 osoba, među kojima je bilo 249 djece. U istom razdoblju je na dužnosti stradalo 127 deminera, od čega je 51 izgubio život.
Od početka provođenja protuminskoga djelovanja u BiH od 1996. godine do 2016. u BiH je vraćeno 3109 četvornih kilometara sumnjive opasne površine na upotrebu stanovništvu, što je 74 posto od početne procjene.