Nakon razdoblja kišnog vremena mnogi poljoprivrednici iz BiH ovih dana će na svoja zemljišta, posaditi ono što tijekom proljetnih dana nisu uspjeli od svakodnevnih kiša ili će ponovno saditi jer su brojne kulture propale u ovom nevremenu.
- Čekat ćemo da se osuši zemlja pa ćemo idućeg tjedna posijati blitvu, patlidžane, salate... a prodaja i razmišljanje o isplativosti ovog posla, ma nema vam od toga ništa - govori za Večernji list BiH stariji poljoprivrednik iz ZHŽ-a i žali se da ne može ući na poljoprivredno zemljište. Da nam dočara, čizmom staje na tlo koje će raditi, a obuća doslovno nestaje, a i on s njom. Nažalost, i ovo je još jedna poljoprivredna godina o kojoj pišemo kao o izgubljenoj, i to više nije iznimka nego pravilo.
Poljoprivredna područja ondje gdje su bile poplave potpuno su uništena, a u mjestima poput gore spomenutog ZHŽ-a vladala je prekomjerna vlaga i djelomice uništila rod podzemnih kultura, pšenice, ječma..., kultura od kojih bh. građani praktički žive. Nesretni poljoprivrednici ovih dana izići će na prosvjede zbog neisplate dugovanja za treće tromjesečje prošle godine. Međutim, i ako dođe taj novac, nekima će biti samo olakšica na putu do nekih zemalja u kojima će imati bolje uvjete za rad. Ionako je ono što su ove godine radili dobrim dijelom propalo, a motivirati sebe da ponovno nešto počnu s mrtve točke je najteže.
- Dobar dio usjeva koji je bio pogođen poplavama će propasti i sve će se morati preorati, presijati, ali sada je pitanje tko će to od poljoprivrednika uopće raditi jer kod nas nema poticaja. I tamo gdje nije bilo poplava, ogromna je vlaga u zemlji, tako da i ono što je zasijano, sporo raste i napreduje, ali i trune u zemlji - kazao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH. Negdje je, osim obilne kiše, bilo i tuče pa je i ona napravila štetu. - Pitanje je kakve će biti kvalitete oni usjevi koji ostanu - istaknuo je Bićo.
Ranije je Vladimir Usorac, prvi čovjek poljoprivrednika RS-a, za Večernji list rekao da je BiH debelo zakasnila kada je u pitanju briga za poljoprivrednu proizvodnju. - Pa sela u Baranji i Srijemu u RH su prazna, tamo gdje su bile žitnice, a da ne pričamo o Bosni i Hercegovini gdje je 300 sela potpuno praznih, a 1486 ih ima manje od 10 stanovnika. Znači seosko stanovništvo nestaje. Ja se bavim proizvodnjom, radim 200 hektara zemlje, a nema radnika, nemate koga naći da vam sije, nema tko raditi traktorom. Kažu da je plaća mala, ma nije plaća mala, nego je zavladalo pomodarstvo , a mi smo kao ovce, kad krene jedan, krenu svi. Ljudi koji idu vani odlaze u tvornice ili na građevinu, nitko se ne bavi poljoprivredom i ne proizvodi hranu. Vi ne možete očekivati od nekog sa 16. kata da se bavi s poljoprivredom, to rade ljudi i djeca na selu, a sela nestaju, djeca se ne rađaju. Katastrofalno je stanje - kazao je Usorac.
Nažalost, bilo je teško pronaći optimistične riječi. Poljoprivrednici se osjećaju pomalo kao Don Quijote u borbi s vjetrenjačama. Trude se, pokušavaju, žele ostati ovdje živjeti i raditi sa svojom obitelji, ali...•