U Vitezu je danas obilježena 31. godišnjica stradanja Hrvata iz Križančeva Sela, jednog od najtragičnijih događaja u povijesti Lašvanske doline. Ceremonija je započela misom zadušnicom u crkvi sv. Leopolda Mandića u Dubravici, koju je predvodio viteški župnik fra Velimir Bavrka. Misi su prisustvovali članovi obitelji stradalih, branitelji, mještani te predstavnici političkog i društvenog života.
Nakon mise, okupljeni su se u tišini uputili prema spomen-obilježju u Križančevu Selu, gdje su položeni vijenci i upaljene svijeće u čast 64 ubijena vojnika i civila. Među njima su bile i žene, starije osobe te brojni civili, čije su živote okrutno prekinuli pripadnici Armije BiH 22. prosinca 1993. godine, neposredno nakon odlaska humanitarnog konvoja Bijeli put.
Fra Velimir Bavrka istaknuo je važnost prenošenja sjećanja na stradanja budućim generacijama kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih tragedija. Njegove riječi odjeknule su među prisutnima: "Ovo je bolna rana za sve nas, ali i obveza da prenosimo istinu i čuvamo mir." Obilježavanju su prisustvovali predstavnici Hrvatskog narodnog sabora, općinskih vlasti i udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara položila je vijenac i zapalila svijeću te na svom X profilu poručila: "Da se ne zaboravi!"
Večer sjećanja: Mještani bdiju uz lampione i molitvu
Uoči današnjeg obilježavanja, sinoć je u viteškom naselju Dubravica održana tradicionalna "Večer sjećanja" u spomen na žrtve Križančeva Sela. Uz mještane, bdijenju su se pridružili članovi udruga, branitelji i mnogi drugi, a posebno je dojmljiv bio veliki odaziv mladih.
Lampioni su upaljeni, a sudionici su u tišini prošetali do spomen-obilježja, simbolično čuvajući sjećanje na događaje iz prosinca 1993. godine. Mnogi su istaknuli kako je ovakav odaziv mladih znak da tragedija neće biti zaboravljena, a sjećanje će ostati živo u zajednici.
Osuda bez osude nadležnih
Žalbeno vijeće Suda BiH pravomoćno je sredinom ove godine osudilo bivšeg pripadnika bošnjačke Armije BiH na 15 godina zatvora te oslobodilo odgovornosti sedmoricu suboraca za likvidaciju 12 zarobljenih pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane u središnjoj Bosni krajem prosinca 1993., što je izazvalo ogorčenje ovdašnjih Hrvata.
Almiru Sarajliću Rokiju je preinačena prvostupanjska presuda i kazna zatvora za ratni zločin s 20 smanjena na 15 godina zatvora, dok su bivši zapovjednici i pripadnici 325. brigade Armije BiH Ibrahim Purić, Ibrahim Tarahija, Nijaz Sivro, Rušit Nurković, Sadik i Šaćir Omanović te Kasim Kavazović oslobođeni svih optužbi.