Najveći proizvođači autohtonih sorti grožđa u BiH

Još u 14. st. kralj Tvrtko je uživao u slasnoj kapljici, a tu je i “čudo u kamenu”

Foto: Thinkstock
Još u 14. st. kralj Tvrtko je uživao u slasnoj kapljici, a tu je i “čudo u kamenu”
23.09.2019.
u 13:31
Pogledaj originalni članak

Turističko-kulturno-gospodarstvena manifestacija 64. Dani berbe grožđa Brotnjo na pravi način aktualizira i ukazuje na velike potencijale koje regija Brotnjo ima kada je riječ o proizvodnji grožđa i vina, a služi i kao izvrstan marketinški alat koji za cilj ima promociju potencijala Hercegovine u ovom pogledu.

Naravno, manifestacija je prigoda i za sklapanje nekih novih poslova, a o svemu ovomu, kao i problemima koji prate vinare u Bosni i Hercegovini, govori Grgo Vasilj iz Međugorja, jedan od najpoznatijih i najstarijih broćanskih vinara koji je dugo godina bio i predsjednik Udruge vinogradara i vinara Hercegovine. Vasilj ističe kako je ova manifestacija pokazatelj da se promocija vina radi veoma profesionalno, sa žarom, kao i s namjerom da se ukaže na sve ono najbolje što Brotnjo može ponuditi, ali i cijela Hercegovina.

Na naš upit može li ovaj događaj biti i prigoda za sklapanje nekih novih poslova koji će omogućiti i bolju iskoristivost velikih kapaciteta, Vasilj je kazao kako ima i takvih ideja, a kako se paralelno s tim rade i stručna usavršavanja, kao i seminari, a u istom kontekstu valja promatrati i događaj BLAŽ enology na kojem je svoja vina, autohtone hercegovačke sorte žilavku i blatinu, predstavilo 25 vinarija iz Brotnja i Hercegovine. Vasilj ističe kako je veoma važno razvijati marketinški dio jer, naglasio je, što vrijedi proizvod ako ga ne možemo prodati.

Vasilj se u kontekstu položaja vinara osvrnuo na ukupnu situaciju u državi, koja, konstatirao je, nije baš sjajna, a vinari bi željeli, ističe, biti ravnopravni s onima koji dovoze svoja vina iz inozemstva na tržište Bosne i Hercegovine. Vasilj kaže kako regulative postoje, međutim, ono što je problem, kako ističe, jest činjenica kako se one ne poštuju. Ilustrativni primjer je, upozorio je, situacija u kojoj se u Bosnu i Hercegovinu uvozi grožđe iz drugih zemalja, i to kao stolno, ali u biti riječ je o vinskom te se od njega pravi vino, što je u suprotnosti sa zakonskim regulativama, a onda i mešetari veoma dobro prolaze.

- Država je neaktivna što se toga tiče. Situacija se nije pomaknula s mrtve točke - navodi Vasilj dodajući kako postoji nešto poticaja, ali vinari traže da se u vrijeme berbe uvede neka posebna vrsta poreza na uvozno grožđe. - Ili, neka se samo poštuje zakon jer se od uvoznog grožđa ne može praviti vino. Nažalost, to se radi po cijeloj BiH, uzelo je maha, a pritom nema nikakve kontrole - naglasio je Vasilj. Podsjeća kako je postajala najava kako će se svaki šleper s uvoznim grožđem pregledavati, no konstatira kako dosad ni jedan uzorak nije stigao na analizu.

No, nije sve tako sivo. Vasilj nam iznosi i podatak kako su u usponu što se tiče prodaje, iako je ovo što se proizvede ipak dostatno za svega pola godine potreba u BiH. Stoga bi trebalo uključiti sve raspoložive snage i znanje kako bi se ukazalo na problematiku koja postoji te kako bi se ponudila konkretna rješenja. O potrebi za promjenama govori i situacija u kojoj se u posljednje vrijeme vinogradi ne sade kao ranije, tako da je nužno raditi na ispravljanju svih nepravdi i nelogičnosti, a što će u konačnici, istaknuo je Vasilj, dovesti i do većeg broja radnih mjesta u vinogradarstvu.•     

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.