Jedan od posljednjih intervjua Jozo Bogdan dao je Večernjem listu BiH 14. srpnja 2018. godine. Govorio je o investicijama, zapošljavanju, planovima... Jozo Bogdan je unatoč poslu koji radi i činjenici da je vlasnik jedne od najuspješnijih tvrtki u Hercegovini, ostao isti, skroman, jednostavan i spreman pomoći u svakom trenutku.
Intervju iz 2018. godine donosimo u cijelosti.
Večernji list: Ova je godina značajna za FEAL grupu. Što ste sve realizirali?
- Kad sve zbrojimo, investicije koje smo zaokružili u ovoj godini iznose oko 115 milijuna KM. Ova godina nam je jako bitna upravo zbog investicija koje su se odnosile na tehnološko zaokruživanje proizvodnje. U Širokom Brijegu imali smo investiciju u eloksirnicu koja je nedavno počela s radom, a u nju je uloženo oko 7,5 milijuna KM. Također smo tu uložili i 700.000 KM u kupnju robota za bojenje određenih proizvoda. Za robotizaciju dijela proizvodnje odlučili smo se jer određeni visokokvalitetni proizvodi zahtijevaju bojenje takvom tehnologijom. U instaliranje nove prese jačine 2500 tona u Mostaru i popratni objekt novog skladišta za profile uloženo je 13 milijuna KM. U ovoj godini napravili smo i novi poslovni objekt u Banjoj Luci vrijedan 4 milijuna KM, isto tako, kompletirali smo poslovnicu u Zagrebu, čime smo stvorili bolje uvjete za poslovanje, a radovi su vrijedni 2 milijuna KM. Također je zbog povećanja obujma proizvodnje ulagano u manje strojeve i linije koji su prilagođeni određenim novim proizvodima. Uz sve navedeno, tu je i vjetropark u Tomislavgradu vrijedan više od 90 milijuna KM.
Večernji list: Koja je jačina tog vjetroparka i kada bi trebao početi s radom?
- Vjetropark Jelovača bi s probnom proizvodnjom električne energije trebao početi u listopadu ove godine, dok će kompletni radovi montaže i isprobavanja opreme te stvarna puna proizvodnja krenuti do kraja godine. Investicija je vrijedna oko 45 milijuna eura. Snaga vjetroparka je 36 MW i u fazi je realizacije. Ukupno će biti postavljeno 18 vjetroagregata snage svaki po 2 MW. Građevinski radovi su praktično pri kraju, već dolazi oprema i sve bi trebalo biti završeno do kraja rujna. Ovu investiciju razvijamo već dulji niz godina, točnije od 2009. godine.
Večernji list: Spomenuli ste pogon u Mostaru. O čemu je konkretno riječ? Koliko ljudi zapošljava?
- U tvornici u Mostaru već od 2006. imamo proizvodnju, prešanje profila. Tada smo instalirali prešu od 2500 tona koja i danas uspješno radi. Kako bismo proširili kapacitete, ove godine smo instalirali prešu iste snage, odnosno udvostručili smo kapacitete ove tvornice. Također smo proširili i prostor za skladište. U tu svrhu sagrađena je nova dvorana veličine 2000 m2. Instalacija nove preše odvijala se od ožujka do svibnja ove godine. Preša je uspješno počela s radom prije mjesec dana. Za početak proizvodnje zaposleno je novih 20 djelatnika, a kako posao bude rastao, ovakva linija će imati potrebe za ukupno 60 novih djelatnika.
Večernji list: Kakvi su planovi u idućoj godini?
- S obzirom na to da smo stvorili uvjete za proširenje proizvodnje, iduće godine idemo u proširenje prodaje. Naime, oko 85 posto naše proizvodnje se izvozi, i to najviše u zemlje Europske unije. Već neko vrijeme smo u situaciji da ne možemo proizvesti onoliko kolika je potražnja stranih kupaca. Investicijama zaokruženima u ovoj godini stvorili smo uvjete da već u idućoj godini možemo ispoštovati sve zahtjeve naših kupaca puno brže i učinkovitije. S određenim brojem naših kupaca koji svoje proizvode plasiraju diljem svijeta imamo višegodišnje ugovore. Neki od njih su nam tražili potpisivanje ugovora za sljedećih deset godina, međutim, to smo prolongirali jer smo imali ograničene kapacitete proizvodnje. Instaliranjem nove preše u Mostaru i ulaganjem u pogone u Širokom Brijegu stvorili smo uvjete da ubuduće možemo zadovoljiti sve zahtjeve kupaca. Spomenutim investicijama imamo mogućnost povećati plasman proizvodnje za 3-4 milijuna eura uz ono što smo ugovorili u ovoj godini, a nova eloksirnica u Širokom Brijegu će omogućiti i puno bržu isporuku građevinskih elemenata za naše kupce, što zbog njihovih rokova ima ogromnu ulogu.
Večernji list: Kakav je asortiman vaših proizvoda?
- Asortiman naših proizvoda dijeli se na dva dijela. Pola proizvoda koristi se za građevinu, a druga polovina za industriju. Proizvode koji se koriste u građevini kreiraju naši inženjeri u projektnom uredu. Imamo čak 42 različita građevinska sustava, odnosno sve ono što se u Europi radi od aluminija u građevini, mi to ovdje u Širokom Brijegu imamo mogućnost proizvesti. Kada je industrija u pitanju, radimo razne proizvode za željeznice, poput prozora i dijelova za sjedišta u vlakovima te raznih drugih elemenata koji se koriste u interijeru vagona u željeznicama. Tako se, primjerice, prozori za vlakove koji voze po Engleskoj, Njemačkoj, Australiji... proizvode tu kod nas u Širokom Brijegu. Moram naglasiti i kako za nekoliko svjetskih tvrtki radimo dijelove za bicikle, poput, primjerice, Schürmanna. Redoviti kupac je i Schmitz Cargobull, jedan od najvećih proizvođača kamionskih prikolica. Samo njima smo prošle godine isporučili 7000 tona naših proizvoda.
Večernji list: Koja je vrijednost proizvoda koje vi godišnje izvezete?
- Ukupno izvezemo godišnje proizvedene robe u vrijednosti većoj od 130 milijuna KM.
Večernji list: Koliko trenutačno FEAL ima zaposlenih?
- Mi poslujemo kao grupa. Uz FEAL Široki Brijeg, postoji još devet tvrtki koje čine jedinstvenu grupu. To su FEAL RS, FEAL Beograd, FEAL u Podgorici, također imamo tvrtku i u Hrvatskoj kojoj je sjedište u Zagrebu, uz koje imamo još pet poslovnica u svim većim županijskim središtima. Tu su i FEAL Deutschland i FEAL Austrija. Ukupno je u toj grupi 650 zaposlenih, od čega u Širokom Brijegu i Mostaru, gdje je organizirana proizvodnja, radi trenutačno 530 radnika.
Večernji list: Spomenuli ste brojne investicije u ovoj godini, jesu li one zahtijevale prijem dodatnog broja radnika?
- Na ovim prostorima imamo jedan problem kada su radnici u pitanju. Iz škola i s fakulteta ne izlazi kadar koji nama odgovara. Zbog toga smo prinuđeni interno obučavati radnike. Za tehnologiju koju mi koristimo u proizvodnji postoji potreba da radnici imaju specijalistička zanimanja certificirana u Europskoj uniji. Pojednostavljeno rečeno, kako bismo isporučivali svoje proizvode, moramo dokazati kupcima kako imamo certificirane zavarivače, ljude koji znaju lijepiti..., međutim, s obzirom na okolnosti, odnosno činjenicu kakav profil izlazi iz naših obrazovnih ustanova, mi smo tu u nezavidnoj situaciji. Često moramo uzeti radnike nekoliko mjeseci ranije kako bi prošli obuku i mogli početi s radom kad se za tim javi potreba. Tako smo pravili i do sada. Zbog planirane proizvodnje, koja u ovoj godini raste za 12 posto, već prošle godine zaposlili smo 80 ljudi koji prolaze obuku kako bi ove godine mogli samostalno raditi. Uz tih 80 novih radnika, ukupno povećanje je 62 jer ih je osamnaest napustilo FEAL. Naime, 7 ih je otišlo u mirovinu, s 3-4 smo mi prekinuli radni odnos jer nismo bili zadovoljni radom, a ostatak je sporazumno otišao iz FEAL-a. I ove smo godine povećali broj zaposlenih za 70 novih. Došli smo u pomalo apsurdnu situaciju gdje na tržištu rada nemamo glodače, bravare, tokare, što su bila uobičajena zanimanja ranije u našim srednjim školama. Takve profile ljudi mi lako možemo obučiti za primjenu naše tehnologije i rad na CNC strojevima, međutim, to vrlo teško možemo napraviti s nekim tko je završio za frizera, trgovca ili kuhara..., odnosno nekoga tko se za vrijeme školovanja nikada nije zamišljao u takvim uvjetima rada. Danas imamo situaciju da lakše možemo doći do strojarskih inženjera (u FEAL grupi trenutačno imamo oko 80 inženjera) nego do kvalificiranoga majstora koji se namjenski školovao za rad u ovakvom ambijentu. Kada je riječ o dodatnim zapošljavanjima, prema našim planovima, do kraja ove godine trebat ćemo još 20 do 30 novih radnika.
Večernji list: Jeste li možda razgovarali s nadležnima u obrazovnom sustavu da se uvedu u srednje škole neka od tih zanimanja za kojima imate potrebu?
- Jesmo. U Širokom Brijegu upisano je ove godine 28 CNC operatera. To su djeca koja tek počinju s obrazovanjem, a mi smo im ponudili da praksu obavljaju ovdje kod nas.
Večernji list: Većina njih bi po završetku nastave mogla posao dobiti kod vas?
- Da. Ne samo kod nas nego i u nekoliko tvrtki oko nas koje se bave proizvodnjom plastike, drva... Sve više tvrtki ulaže u tehnologiju kojoj je potrebna ta vrsta radnika.
Večernji list: Unatoč problemima s pronalaskom kadra, još uvijek ne uvozite radnu snagu?
- Ne, uglavnom su to ljudi iz Zapadnohercegovačke županije i Mostara.
Večernji list: S visoko obrazovanom radnom snagom nemate problema?
- Za sada nemamo jer odlično surađujemo sa Sveučilištem u Mostaru, kao i fakultetima u Splitu i Zagrebu te velik broj studenata kod nas obavlja praksu. Međutim, kod nas je ta praksa specifična jer svi ti potencijalni inženjeri rade na konkretnim projektima i na kraju za to budu honorirani. Također imamo i određen broj studenata koji rade ispomoć u proizvodnji preko studentske prakse. I ove godine imamo 7-8 studenata koji trenutačno rade diplomske radove, a praksu su obavili kod nas. Neki od njih možda će raditi u FEAL-u, sve ovisi o njihovu potencijalu i našim potrebama. Također imamo i određen broj ljudi koji su radili u proizvodnji, u međuvremenu završili fakultet te i sada rade kod nas, ali u struci.
Večernji list: Imate li problem s nabavom sirovine?
- U prvih 15-16 godina sirovinu smo nabavljali samo od Aluminija Mostar, međutim, budući da su posljednjih nekoliko godina u toj tvrtki kretanja takva da nam ne ulijeva sigurnost u opskrbu zbog svojih problema, a mi smo u isto vrijeme imali višegodišnje ugovore s kupcima iz Europe, gdje se ne trpi bilo kakvo odgađanje isporuke ili odgoda zbog nedostatka sirovine, morali smo tražiti dodatne dobavljače. Tako da, uz Aluminij Mostar, imamo uvijek još najmanje dva dobavljača s kojima radimo posljednjih 5-6 godina i oni su nam jamstvo da ćemo našim kupcima osigurati proizvod navrijeme. Riječ je o Dubalu iz Dubaija i jednoj tvrtki iz Slovenije. Uz njih, imamo i neke povremene dobavljače. Ne možemo sebi dopustiti da budemo taoci bilo koga, moramo imati sirovinu pravodobno i u potrebnoj količini kako bismo mogli ispoštovati naše kupce.
Večernji list: Koliko vam se isplati uvoziti tu sirovinu?
- Što se tiče cijene, ona je slična, u nekim slučajevima i dosta povoljnija, osobito ako govorimo o pojedinačnim kupnjama. Kvaliteta sirovine koju uvozimo je vrhunska. S tim dobavljačima radimo godišnje ugovore. Namjeravamo zbog naših potreba u idućim godinama značajno povećati kupnju sirovine od naših postojećih dobavljača.
Večernji list: Imate li možda u planu otvaranje pogona u Europskoj uniji?
- Da, definitivno. Sad planiramo nešto što smo, po mom mišljenju, trebali napraviti prije nekih 7-8 godina, a to je pogon u Republici Hrvatskoj. Imali smo ranije odlične ponude za infrastrukturu i otvaranje tvornice, međutim, tada smo bili orijentirani na Bosnu i Hercegovinu. Sada dolazi vrijeme i za tu investiciju...
Večernji list: Koliko je bilo lako u BiH napraviti ovakvu tvrtku? Koliko je taj put trnovit?
- Nimalo to nije bilo lako, niti je danas lagano. Moram reći kako je to zahtijevalo jako puno odricanja, a teret su sa mnom nosili svi tadašnji djelatnici FEAL-a. Svi zajedno, od prvog do zadnjeg, radili smo i pronašli izlaz iz situacije koja se tada često činila bezizlaznom. Svi mi koji živimo u BiH znamo kako u društvu koje nas okružuje i političkoj situaciji takvoj kakva jest nije lako ništa napraviti. Malo njih uopće zanima gospodarstvo i problemi s kojima se susreću gospodarstvenici. Ovu tvrtku smatram uspjehom svih nas koji smo se tada zatekli u njoj i koji smo bili složni te tako došli do cilja. Danas imamo jednu od tvrtki s kojom kupci žele potpisati čak i desetogodišnje ugovore, tvrtku koja ima svijetlu budućnost i koja dokazuje kako kvalitetan proizvod iz BiH može pronaći svoje mjesto u zgradama izgrađenim u Londonu, vlakovima koji putuju Australijom, biciklima koji se voze Njemačkom...
Večernji list: Od čega ste počeli? Kako je to izgledalo na samom početku?
- Prihvatili smo radnike “starog” FEAL-a koji je bio u državnom vlasništvu. Riječ je o 163 radnika. Tih prvih nekoliko mjeseci nismo imali što raditi. Najprije smo sve morali očistiti, pokositi travu i potrsiti draču. Sve je bilo zaraslo i zapušteno.
Večernji list: Onda je bilo puno posla na dvoranama za proizvodnju.
Često je sve to djelovalo kao nešto što nema baš svijetlu budućnost. Nakon čišćenja počeli smo remontirati staru opremu i polako krenuli s proizvodnjom, ali najveći pomaci su ipak napravljeni kad smo krenuli s novom opremom i tehnologijom. Onda smo povećavali ulaganja i danas, hvala Bogu, možemo reći kako smo tu gdje jesmo. I dalje radimo na razvoju tehnologije i u zamahu smo proizvodnje.
Večernji list: Jozo, uz sve ovo, uspješnu tvrtku, ulaganja..., ostali ste isti, obični, samozatajni...
- Možda malo kasnim (smijeh). Možda se za koju godinu i umislim. Ne znam kakav bih drugačiji mogao biti i zašto bi me sve to trebalo promijeniti. Imam jedan krug ljudi s kojima se mogu opustiti, a to su uglavnom moji stari prijatelji. Uvijek ponavljam kako sam danas sretan u odnosu na ono kad se sjetim kakvi su teški bili djetinjstvo i mladost, moji, ali i većine onih koji su odrastali u to vrijeme. Bio je to drugačiji i težak život.
Mislim kako većina ljudi danas treba biti sretna ili barem zadovoljna životom. Oni koji nisu živjeli od duhana, ne znaju kakav je to život, malo koji posao danas se može mjeriti s tim. Svi mi danas malo radimo u odnosu na to kako dobro živimo - zaključio je Bogdan u intervjuu za Večernji list 2018. godine.
Jozo Bogdan preminuo je danas u 11.58 u zagrebačkoj bolnici Rebro.