Smanjenje PDV-a od Nove godine na osnovnu hranu i lijekove bez recepta obradovao je građane Hrvatske, no dio njih se razočarao misleći da će prehrambeni artikli od 1. siječnja pojeftiniti 12 posto s obzirom na to da je stopa PDV-a s 25 smanjena na 13 posto. Naime, razlika u cijeni je 9,6 posto, piše Večernji list BiH. Kako se postotak računa unatrag, od većeg iznosa, proizvodi nisu jeftiniji 12 nego 9,6 posto. Nakon što su u Hrvatskoj smanjene stope PDV-a na najvažnije artikle, u bh. javnosti ponovno se počelo polemizirati pitanje zašto se i u BiH ne uvedu niže stope PDV-a za hranu, lijekove i udžbenike.
Najveći PDV na hranu
BiH od uvođenja PDV-a 2006. ima jedinstvenu stopu PDV-a od 17%, a kako stvari trenutačno stoje, takva stopa će bar u skorije vrijeme ostati ista. “Samo dvije zemlje u Europi koje imaju jednu stopu su Danska i BiH. Sa socijalnog aspekta, odnosno s aspekta socijalnih ciljeva, nedopustivo je da vam osnovne namirnice budu oporezovane kao i luksuzni proizvodi”, smatraju ekonomisti. Bh. vlasti objašnjavaju da je komplicirano imati više stopa PDV-a te kažu da ekonomija u BiH nije dorasla takvom sustavu.
Zbog toga bh. građani plaćaju znatno veći PDV na hranu nego stanovnici puno bogatijih zemalja na Zapadu. Sva hrana u Malti prolazi bez PDV-a, a s pet posto oporezuju se čokolada, sladoled i pića. Ujedinjeno Kraljevstvo oporezuje samo gotova jela, sladoled, čokoladu i pića, Irska ima nultu stopu na hranu iz koje su isključeni alkoholna pića, sokovi, slastice, sladoledi, krekeri, kokice, prženi orašasti plodove... Luksemburg svu hranu oporezuje s tri posto PDV-a, kao i većinu ostalih proizvoda i usluga. Nizozemska hranu oporezuje sa šest i 21% PDV-a, Rumunjska s 9%, Slovencima sva hrana ima 9,5% PDV-a, Austrijancima 10%, Fincima 14%, Talijani na hranu primjenjuju tri stope PDV-a od četiri, pet i 10%, Nijemci dvije od sedam i 19 posto, Česi 10 i 15 posto... Pa tako građani Luksemburga, čija je prosječna plaća 4308 eura, a minimalna 1998 eura, plaćaju tri posto PDV-a, a građani BiH gdje je prosječna plaća 450, a minimalna 200 eura plaćaju PDV 17 posto. Izračunali smo koliko bi koštali osnovni prehrambeni artikli u BiH kada bi na njih plaćali PDV od tri posto koliko se plaća u Luksemburgu. Uzeli smo mlijeko, brašno, jaja M 6,50 KM, šećer, piletinu, rižu 3,45 KM, maslac 250 gr 5,25 KM, sir edamer 12 KM, grah 3,55 KM i tjesteninu 1,75 KM.
Cijene po artiklima
Ako litru mlijeka u BiH plaćamo 1,48 KM, kad bi PDV bio 3%, to isto mlijeko plaćali bismo 1,30 KM. Vreća brašna od 25 kg u BiH trenutačno košta oko 18 KM, a po stopi PDV-a od 3% koštala bi 15,85 KM, jaja 30 komada M koštaju 6,50 KM, a smanjenjem PDV-a koštala bi 5,70 KM, šećer je 1,10 KM, a koštao bi 0,96 KM, cijena svježeg pileta je 4 KM, a isto bi koštalo 3,5 KM, riža je 3,45 KM i snizila bi se na 2,95 KM. Pakiranje maslaca od 250 gr košta 5,25 KM, dok bi mu cijena, kad bi stopa PDV-a bila 3%, iznosila 4,62 KM, što znači da bi na kilogramu maslaca ušteda bila 2,52 KM. Cijena sira edamera je 12 KM, a išla bi na 10,52 KM. Grah je 3,55 KM a koštao bi 3,12 KM, dok bi tjesteninu, koju sad plaćamo 1,75 KM, plaćali 1,54 KM.
Na većini proizvoda, posebno ako im je cijena nekoliko maraka razlike i ne izgleda velika, ali uzmemo li u obzir da je četveročlanoj obitelji mjesečno za hranu potrebno 700 KM, kad bi imali stopu PDV-a na hranu koja je u Luksemburgu tri posto, mjesečno bi na hranu davali 616,5 KM, odnosno ušteda bi bila 83,5 KM. Vjerovati da bi se stopa PDV-a na hranu u BiH mogla smanjiti na 3% je u najmanju ruku preambiciozno, ali kad bi se barem snizilo na 10%, ušteda na spomenutih 700 KM bila bi 42 KM.