Dolazak na Pelješac predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović prošao je u znaku Pelješkoga mosta. U Stonu ju je dočekao ministar prometa Oleg Butković zajedno s predstavnicima državnih, županijskih i općinskih tijela te stručnih ustanova uključenih u projekt njegove izgradnje.
– Cilj je da cijeli projekt Pelješkog mosta bude gotov između 2021. do najkasnije 2023. godine. Zadovoljna sam dinamikom koju su mi najavili kada je riječ o natječajima. Naravno, razgovarali smo o problemima s BiH s kojom je Hrvatska još 2006. postignula dogovor o specifikacijama mosta, dakle 55 metara širina, plovni put 200 metara te neškodljiv pristup otvorenom moru BiH, odnosno hrvatskom ZERP-u. Vjerujem da će u BiH biti shvaćena važnost mosta za sve nas, a njegova važnost nije samo u prometnom povezivanju i spajanju državnog teritorija već ima iznimno bitno i društveno i gospodarsko značenje kod širenja poslova, konkurentnosti i otvaranja novih radnih mjesta na Pelješcu, okolnim otocima, dakle revitalizaciju ovog kraja – rekla je Grabar-Kitarović.
Strateški projekt
Iako su se radovi na Pelješkom mostu otvarali više puta, uvjerena je kako će ova Vlada nastaviti projekt, osobito u svjetlu toga što smo 85% sredstava dobili iz fondova EU.
– BiH strani poručila bih da prihvate da je Pelješki most strateški projekt RH i EU, bitan za revitalizaciju ovog područja i ni na koji način nije usmjeren protiv njihovih interesa – zaključila je predsjednica. Posjet Pelješcu predsjednica je započela susretom sa školjkašima u Stonu, a završila s vinarima u Orebiću. I jedni i drugi isticali su joj važnost izgradnje Pelješkoga mosta.
– Živa školjka ne smije izaći iz Europske unije pa ponovo ući, a mi smo tu gdje jesmo. Most bi smanjio troškove i olakšao transport i podigao ozbiljnost posla. Neozbiljno je četiri puta na granici čekati sa živim školjkama i razmišljati hoće li to doći do kupca kvalitetno – ispričao je hrvatskoj predsjednici Mato Franušić.
Ipak uspiju sve prodati
On i brat Boris svojim su je brodom proveli kroz uzgajalište. – Posao im dosta dobro ide, a u daljnjim razgovorima s Ministarstvom poljoprivrede možemo im pomoći da prošire svoju proizvodnju i u plasiranju njihovih školjki kada dođe do proširenja proizvodnje. Zadovoljna sam jer oni uspiju prodati sve što uzgoje – rekla je predsjednica koja kamenicu ipak nije kušala jer je alergična na školjkaše. Iste probleme imaju i pelješki vinari.
– Kad iznosim vino iz naše županije kroz Neum, to radim isto kao da vino vozim u Ameriku. I kad nosim 6 boca vina, moram nositi papire kamo ih nosim, zašto ih nosim, kud ih nosim i moram ih pokazati carini – rekao je Božo Marinović iz Dubrovačkih podruma. Niko Meštrović iz PZ Kuna, najstarije u Hrvatskoj, istaknuo je problem nedostatka radne snage i sve manjeg broja stanovnika pa i vinara na Pelješcu.
– Sve ovo prenijet ću resornim ministarstvima, ali u programu gospodarske diplomacije promovirat ćemo njihova vina. Kako čujem, imaju problem s kvantitetom, ali s obzirom na vrhunsku kvalitetu, mislim da neće biti problem iskrčiti put na inozemna tržišta – poručila je Grabar-Kitarović.