Prolazak vozilom kroz crveno svjetlo na semaforu nije samo nesmotreno nego je i opasno po život, kako za vozača koji je počinio prekršaj, tako i za druge sudionike u prometu. Ali, tako nešto, nažalost, svejedno se događa, a policija još uvijek nema fiksne kamere kojima se bilježe vozila u prolasku na znak crvenog svjetla na semaforima. Naime, dok razvijeni gradovi i zemlje diljem svijeta imaju fiksne kamere na semaforima, koje su trenutno toliko napredne da mogu precizno zabilježiti automobile kad prođu na crveno, bez obzira kojom brzinom se pritom kretali, u Hrvatskoj to nije slučaj.
“Na području Republike Hrvatske ne postoje fiksne kamere kojima se bilježe vozila u prolasku na znak crvenog svjetla na semaforima”, odgovorili su za N1 iz Ministarstva unutarnjih poslova. Potvrdili su i da trenutno nije u planu nabava takvih kamera.
“Prekršaj iz članka 59. Zakona o sigurnosti prometa na cestama utvrđuje se neposrednim opažanjem ovlaštene službene osobe, kao i na temelju vjerodostojne dokumentacije, odnosno videosnimke, stoga za sada nije u planu nabava fiksnih kamera kojima bi se utvrđivao ovaj prometni prekršaj”, dodali su u MUP-u.
Kazna može biti i zatvorska
Dakle, ako ovlaštena službena osoba nije u blizini semafora, prolazak kroz crveno može proći bez sankcija. Uostalom, vozači svakog dana mogu posvjedočiti o prolascima kroz crveno, najčešće neposredno nakon žutog, na frekventnijim križanjima.
Ako ipak budu uhvaćeni, vozači će biti različito kažnjeni. Vozači koji se ne zaustave na crveno mogu dobiti novčane kazne od 390 do 920 eura, ali ako se procijeni da su ubrzali u trenucima kad je upaljeno crveno ili prošli na više njih, tad se to tretira kao namjerni prolazak s potencijalnom ugrozom života pa kazne variraju od 1320 do 2650 eura, a ponekad i s do 60 dana zatvora.
Za slučaj ponavljanja prekršaja, vozači mogu ostati bez vozačke dozvole najmanje šest mjeseci, odnosno, 12 mjeseci ako i drugi put ponove prekršaj. Kamere kojima u Hrvatskoj raspolažu službene osobe, također su precizne poput onih naprednih fiksnih na semaforima u brojnim gradovima svijeta, što znači da će “uhvatiti” vrijeme prolaska kroz crveno i registraciju vozila. Te snimke su valjani dokaz na sudu. Prema podacima MUP-a, prošle je godine zabilježeno 4278 prolazaka kroz crveno svjetlo, što je povećanje od 11,6 posto u odnosu na godinu ranije.
“Grad Zagreb ne postavlja kamere u svrhu kontrole prolazaka kroz crveno”
Možda može zbuniti činjenica da na semaforima uistinu postoje kamere, ali one nisu MUP-ove, već su u vlasništvu gradova u kojima se nalaze. Među njima je i Zagreb. Samo, njihova svrha je poboljšati promet. “Na raskrižjima, odnosno na nosivim konstrukcijama raskrižja, kamere su postavljene radi detekcije vozila. Semaforski uređaji pomoću detekcijskih kamera optimiziraju trajanje signala i time poboljšavaju protočnost samog raskrižja. Drugim riječima, kako se tipkala na semaforima koriste za detekciju pješaka i biciklista, tako se i kamere koriste za detekciju vozila”, kazali su za isti medij iz Grada pa dodali:
“Osim spomenutih kamera za nadzor javnih prometnih površina postavljaju se i kamere za opći nadzor, od kojih se neke nalaze na nosivim konstrukcijama na raskrižjima. Pomoću tih kamera Prometno redarstvo utvrđuje prekršaje poput nedozvoljenog zaustavljanja ili parkiranja na prometnicama. Sve lokacije kamera za nadzor javnih prometnih površina objavljene su na geoportalu Grada Zagreba u rubrici Promet.”
I kamere gradova mogu biti dokaz
Napomenuli su da Grad Zagreb ne postavlja kamere u svrhu kontrole prolazaka kroz crveno, kontrole žutih traka ili nadzora brzine. Ali, u MUP-u su rekli da te kamere mogu poslužiti kao dokaz. “Sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama ti su poslovi isključivo u nadležnosti policije. No kao što su iz MUP-a naveli, policija može zatražiti i preuzeti snimke s kamera za potrebe provođenja istraga”, potvrdili su u Gradu.
“Drastične kazne bi zasigurno pomogle u prevenciji”
Prometni stručnjak s Fakulteta prometnih znanosti Marko Ševrović pojasnio je za N1 situaciju s kamerama, odnosno, zašto se u Hrvatskoj ne planira uvođenje fiksnih koje bi pratile prolaske kroz crveno. “Ako gledamo Hrvatsku i jednako ili manje razvijene zemlje, nemamo ozbiljan problem namjernih prolazaka kroz crveno. To se događa, ali u manjem obujmu. Vozači crveno u većini slučajeva poštuju, za razliku od ograničenja brzine. U tome itekako kaskamo. Kao i u nekim drugim prekršajima u prometu”, izjavio je Ševrović pa dodao:
“Primjerice, gužve se stvaraju zbog neodgovornih pojedinaca. Kao u slučaju kojem sam osobno svjedočio, gdje je na zelenom valu stao kamion za selidbe pa zauzeo traku i pol. Stvorila se kilometarska kolona. Kamere bi pomogle u identifikaciji i procesuiranju takvih slučajeva. Kao i onih kad se blokiraju raskrižja. Drastične kazne bi zasigurno pomogle u prevenciji.” Iako neodgovorne pojedince mogu snimiti građani, te snimke na sudu ne prolaze uvijek kao dokaz. “Još uvijek je naš sustav rigidan oko dokaznih radnji takve vrste jer se više štiti privatnost i hoće li se snimiti nečije registracije nego sigurnost svih sudionika u prometu.”
Nažalost, ni sustav nadzora na semaforima, koje postavljaju gradovi kako bi poboljšali protočnost prometa, ne funkcionira najbolje, dodaje Ševrović.
“One pomažu, ali nemamo sustav upravljanja prometom koji bi rasteretio prometnice na kojima se stvorila gužva. To bi se moglo ispraviti centralnim sustavom upravljanja, ali to nećemo vidjeti tako skoro. Da i dođe odluka o njegovoj implementaciji, prošlo bi pet ili više godina prije nego bi ugledao svjetlo dana. Premalo se ulaže da bi došlo do promjena te vrste jer se radi o dugoročnim projektima, a politici su oni često na dnu liste prioriteta. Njima trebaju oni projekti koji se vide relativno brzo.”
Nije zadovoljan ni suradnjom s gradskim vlastima.
“Reći ću samo ovo, tko god gleda nogomet u Hrvatskoj, taj misli da može biti ‘izbornik’. Isto tako, tko god ima vozačku, misli da je prometni stručnjak. Pametnom dosta. Kad se događa nešto loše, onda nas se proziva, kad se radi nešto dobro, onda drugi ubiru zasluge. A, vjerujte, u 99 posto slučajeva prometni stručnjaci nisu krivi za ono loše što se događa u prometu”, zaključio je Ševrović.