Božićno ukrašavanje domova, trgovina i gradova posljednjih godina izaziva sve više podjela jer mnogi smatraju da se kreće prerano, dok drugi jedva čekaju početak blagdanskog ugođaja. Ovisno o tradiciji u raznim zemljama, ali i navikama u pojedinim obiteljima, datum početka ukrašavanja domova pa i postavljanja božićnog drvca se razlikuje.
Na primjer, u nekim zemljama božićno drvce se kiti na svetog Nikolu, 6.12., dok je u našim krajevima običaj na sam Badnjak, ali nije neobično i nekoliko dana ranije. Mnogi Amerikanci drvce postavljaju već nakon Dana zahvalnosti, koji pada na posljednji četvrtak u studenom. No, oni ga i skidaju dan nakon Božića ili Nove godine, za razliku od onih koji ukrase drže do blagdana Sveta tri kralja ili čak do Svjećnice, 2. veljače.
Vrijeme Došašća ili Adventa počinje četiri nedjelje prije Božića, a kako su u posljednjem desetljeću popularni adventski sajmovi i kućice s kuhanim vinom, kobasicama, sarmom, buncekom s kiselim zeljem, fritulama i germknedlama, te sve ukrašeno božićnim lampicama i ukrasima, nije neobično da ljudi ukrašavaju i svoje domove već od početka Adventa. Neki smatraju da je rano ukrašavanje božićnim ukrasima pretjerano, ali znanost je na strani ovih drugih, uz istraživanja koja to potvrđuju. Prema psihologinji Deborah Serani, "božićno ukrašavanje povećava dopamin, hormon za dobro raspoloženje. Stvara neurološki pomak koji može proizvesti sreću."
Nostalgija također ima veliku ulogu. Psihoanalitičar Steve McKeown ističe da božićni ukrasi evociraju snažne osjećaje djetinjstva, a rano postavljanje božićnih ukrasa povećava uzbuđenje. Dakle, upalite božićne žaruljice, izvadite božikovinu, napravite kakao ili toplu čokoladu, ispecite božićne keksiće i dogovorite gledanje omiljenih božićnih filmova u čemu će sudjelovati cijela obitelj.