Lokalni izbori koji se prvi put nakon 2008. godine održavaju u Mostaru u fokusu su brojnih političkih, ali i nevladinih predstavnika koji žele da proces brojanja glasova bude u potpunosti transparentan i organiziran na takav način da sve zainteresirane strane imaju uvid u ove aktivnosti. Razlog su iskustva koja su pojedine hrvatske stranke i dužnosnici imali na proteklim lokalnim izborima u ostatku BiH u općinama gdje su očekivali vijećnike, a na kraju se to nije dogodilo. Konkretno, u fokusu javnosti bile su općine Gornji Vakuf-Uskoplje, Srebrenik, Kalesija i Teslić, a zbog kojih predstavnici Hrvatskog narodnog sabora s iznimnom pozornošću prate sve aktivnosti oko tehničkog dijela izbora u Mostaru, piše Večernji list BiH.
Upućeno pismo
Poruke koje su stizale iz HDZ-a BiH ovih dana su da se u Mostaru ne smiju ponoviti sporne situacije koje su bile u navedenim općinama, a u tom kontekstu posebno treba ukazati na pismo koje je predsjednik stranke Dragan Čović uputio predstavnicima međunarodne zajednice u BiH.
“Do sada smo javno svjedočili nebrojenim propustima i neregularnostima kako u pripremi tako i u samoj provedbi lokalnih izbora 2020. godine u ostalim jedinicama lokalne samouprave. Stoga ovim putem želimo i službeno, vama kao svjedocima izbornog procesa i akterima kojima pripada značajan dio zasluga u realizaciji političkih dogovora koji su omogućili izbore u Mostaru, uputiti našu bojazan kako se isto i slično nesnalaženje, propusti i neregularnosti ne bi dogodili u provedbi izbora u Gradu Mostaru”, napisao je Čović, naglasivši da, kako bi se zaštitio izborni proces, smatra potpuno opravdanim da Središnje izborno povjerenstvo BiH do potvrđivanja rezultata glasovanja svoje kapacitete, a posebice one koji se odnose na proces prebrojavanja preseli u Mostar.
Nužno je, naveo je, osigurati sve potrebne uvjete da se izborni proces odvija transparentno i sukladno procedurama predviđenim Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine te da Glavni centar za brojanje svih glasačkih listića za Grad Mostar bude u Mostaru.
Uzimajući u obzir ovo pismo, ali i ranije reakcije na događaje u nekoliko bosanskohercegovačkih općina u kontekstu prebrojavanja glasova poštom, za očekivati je kako će izbori u Mostaru biti u fokusu promatrača. A zanimanje je veliko i iz razloga što je riječ o prvim izborima nakon 12 godina, a koji se, usput rečeno, odvijaju po izbornim pravilima koja su donesena na demokratski način, u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, i to kao plod političkog dogovora Hrvata i Bošnjaka.
Izbor vijećnika
Izborna pravila u novim izmjenama Izbornoga zakona koncipirana su na način da se 22 vijećnika biraju iz šest izbornih područja, i to tako da gradsko područje Sjever daje dva vijećnika, Stari Grad pet, Jugoistok dva, Jug dva, Jugozapad 7, a Zapad četiri. S Gradske liste bira se pak još 13 vijećnika.
Gradsko vijeće Grada Mostara inače ima 35 mjesta, pri čemu je određeno da svaki narod može maksimalno imati 15, a minimalno četiri vijećnika.
S druge strane, kada je riječ o općinama u kojima su Hrvati ostali bez predstavnika, Hrvatski narodni sabor (HNS) jasno i nedvosmisleno je poručio kako će iskoristiti svaki pravni mehanizam i lijek u borbi protiv rušenja demokratske izborne volje u Bosni i Hercegovini. U kontekstu Uskoplja naglasili su kako se u trenutku ogromnog smanjivanja razlike između bošnjačkog i hrvatskog kandidata za načelničko mjesto naprasito prestalo brojati pridošle glasove poštom. •