Upravno vijeće Centralne banke BiH donijelo je odluku o utvrđivanju i održavanju obveznih rezervi i utvrđivanju naknade CBBiH bankama na iznos rezerve. Navedena odluka primjenjivat će se od 1. srpnja 2016. godine.
Ovom odlukom, osnovicu za obračun obvezne rezerve čine depoziti i pozajmljena sredstva, bez obzira na to u kojoj se valuti nalaze. Odlukom se također utvrđuje jedinstvena stopa obvezne rezerve od deset posto koju CBBiH primjenjuje na osnovicu za obračun obvezne rezerve. Dosadašnja obvezna rezerva iznosila je 17 posto, piše Klix.ba
Odlukom je, dodatno utvrđeno da Centralna banka na iznos sredstava obvezne rezerve ne obračunava naknadu. Na iznos sredstava iznad obvezne rezerve, CBBiH obračunava naknadu po stopi koja je jednaka 50 posto stope koju primjenjuje Europska centralna banka na depozite komercijalnih banaka.
"Na razini Europske unije, kamatne stope su značajno pale, a prema posljednjoj odluci Upravnog vijeća Centralne banke BiH, doći će do dodatnog pada. U posljednje vrijeme sve je manje investicija, kojima se sa zahtjevom pravne osobe obraćaju prema bankama. Banke će se, stoga, morati boriti za klijente, upravo zbog pada kamatnih stopa", izjavio je za Klix.ba. Fuad Kasumović, ekonomski stručnjak i nekadašnji zamjenik ministra financija BiH.
Kasumović je mišljenja da je banka najsigurnija kada odobri kredit državi. Odlukom o uvođenju negativne kamatne stope naknade na iznose viškova iznad obvezne rezerve na računima rezervi, CBBiH želi potaknuti komercijalne banke da iskoriste navedena sredstva za odobravanje kredita stanovništvu i poduzećima.
"Na taj način, država zajedno s bankom izravno ugrožava gospodarstvo. Prema mom mišljenju, nije dobro da se vlast zadužuje kod komercijalnih banaka, s obzirom na to da takvi potezi donose određene gubitke", dodao je Kasumović.
Viškovi iznad obvezne rezerve komercijalnih banaka na računima rezervi kod CBBiH već duže vrijeme bilježe kontinuiran rast, pri čemu banke u formi viškova na računima rezervi trenutno drže oko 2,5 milijardi KM.
"Rezerve Centralne banke BiH apsolutno treba iskoristiti za nove investicijske cikluse, razvojne svrhe koje u 2016. država mora pokrenuti. Zbog kronične nelikvidnosti, realni sektor doslovno vapi za snažnim investicijskim ciklusom, koji će se, uz ova sredstva, multiplicirati. Bilo je krajnje vrijeme da se ova, relativno slobodna sredstva, usmjere u financijske tijekove razvojnog i investicijskog karaktera. Na osnovu ovih sredstava, kroz snažan investicijski ciklus, zaposliti će se dodatna domaća radna snaga. Usmjeravanje tih sredstava neće imati negativnog efekta ni po Centralnu banku ni po Valutni odbor", mišljenja je Duljko Hasić, ekonomski analitičar v. d. izvršnog direktora Izvršne direkcije za razvoj poslovanja BH Telecoma.
Hasić dodaje da realni sektor nema drugih mogućnosti. Nema otvorenih povoljnih linija iz Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a.
"Ovo je dobra prilika da se ta sredstva usmjere, ako ne za početak u realni sektor, onda u državne kapitalne projekte poput putne infrastrukture ili energetike. Realni sektor neizravno bi od toga svakako imao koristi", zaključio je Hasić.