Pred Mehanizmom za međunarodne tribunale, pravnim nasljednikom Haaškog tribunala, danas je održana statusna konferencija prije početka žalbenog postupka bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.
Nakon uvodnog obraćanja predsjednika Suda Theodora Merona, Karadžić je govorio o svojim zahtjevima koje je uputio prema Sudu te u kojoj mjeri su oni ispunjeni, prenosi N1.
"Nema potrebe za zatvorenom sjednicom. Što se tiče zdravlja, želim Vama izraziti zahvalnost zbog vašeg ozbiljnog pristupa potrebama pritvorenika i tu je zabilježen veliki napredak koji će biti zapamćen za vaše ime. Vaši nalozi iz sfere zdravlja se ozbiljno shvaćaju i provode promptno. Moje zdravstveno stanje je dosta bolje i osjećam se bolje", kazao je Karadžić i dodao:
"Što se tiče ostalih uvjeta, naravno, to osoblje je izvanredno, ali pravila na koja se žalimo više kao da potiču od zatvora domaćina. To nije dobro jer je ovo institucija UN-a, a ne nizozemska i vjerujem da bi se tu moglo dosta učiniti. Sva ova kašnjenja potiču od toga da se neka pravila zatvora domaćina sudaraju za zahtjevima pritvorenika".
Dodao je da ima problema s računalom na kojem radi, jer često radi s velikim dokumentima.
"Dobili smo bolja računala, iako sam ja u drugačijoj poziciji jer je moj hard drive na serveru pa kada radim na dokumentu koji ima 3.000 stranica onda to ide sporije. Trebalo bi nam omogućiti pristup internetu pod uvjetom da mi ne možemo uploadirati ništa, ali downloadirati bi trebalo. Uhićenjem ne prestaju naše potrebe. Naše egzistencija i personalitet ne prestaju. Kulturne i znanstvene potrebe također", smatra Karadžić.
"Nije mi jasno zašto moramo ići do predsjednika Suda kada su u pitanju sitnice, kao što je zvučnik. Ova zemlja bi trebala primjeniti najviše standarde jer je ovo institucija UN-a. Što se tiče televizije, imali smo cijelih sedam godina dvije televizije iz BiH, jednu muslimansku i jednu srpsku. Sada to nemamo. Nadamo se da će i to biti riješeno, ali izgleda da trebamo glasovati pa ako Hrvati ne budu glasovali za srpsku televiziju onda je nećemo dobiti", poručio je Karadžić.
Dodao je da su neke "mjere koje se nameću bez odluke Suda - problematične".
Radovan Karadžić je dodao da bi Sudovi trebali odlučivati o potrebama zatvorenika, a ne zatvor.
Inače, Haaški tribunal je krajem ožujka prošle godine Karadžića nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Istom presudom je oslobođen krivnje za genocid počinjen 1992. godine u nekoliko općina u BiH.
Krajem prošle godine Karadžić je uložio žalbu Mehanizmu za međunarodne tribunale - koji je osnovan kako bi okončao rad Haaškog suda - zatraživši da bude oslobođen. Haaško tužiteljstvo se također žalilo zahtijevajući da Karadžić bude proglašen krivim za genocid počinjen 1992. godine.
Konačna presuda se očekuje naredne godine.