Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti, a slavi se u petak prije Uskrsa.
Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i na koncu same smrti. Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu.
U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja i moli Križni put.
Fra Ante Marić iz Samostana svetog Petra i Pavla u Mostaru, istaknuo je kako na Veliki petak nema misa nigdje na svijetu.
- Tada jedinu misu na Kalvariji slavi Isus Krist i mi se toga sjećamo. Svećenik sa svojim poslužnicima dolazi u crvenom odijelu, i to je znak muke. Prostru se pred oltarom i svi vjernici kleče, i mir je. Onda se čitaju čitanja iz Staroga zavjeta, Novoga zavjeta i pjeva se Muka po Ivanu. Iza toga slijedi štovanje Križa – kazao je fra Ante.
Po njegovim riječima, nakon toga slijedi ljubljenje Križa, a potom sveta pričest i vjernici se pričešćuju hostijama koje je svećenik na Veliki četvrtak dao posvetiti.
Na Veliki petak zapovjedni je post i nemrs.
- Dakle, nikakvih izvanjskih veselja nema. Dolazi subota, i to je mir Groba na Kalvariji jer je Isus u petak ukopan i kad zađe sunce u subotu, onda polaze obredi Velike subote – pojasnio je fra Ante.
U rana kršćanska vremena ljudi su se jedino u uskrsnoj noći krštavali.
Govoreći o najvećem kršćanskom blagdanu - Uskrsu fra Ante navodi kako su uz Uskrs vezani različiti običaji.
- Tako kod sjevernih plemena zec simbolizira Uskrs, a kod Hrvata to su pisanice. Kada se govori o značenju pisanica, najčešće objašnjenje je da je jaje uzeto kao simbol Uskrsa jer je ono najveća živa stanica. Jaje iz kojeg izlazi život, kao što pile izlazi iz tog jajeta u život, tako je Krist iz groba uskrsnuo na život svoj vječni – pojasnio je fra Ante.