Još uvijek se ni ne zna kolika je materijalna i povijesna šteta u Državnom arhivu koji su prosvjednici zapalili početkom mjeseca u zgradi Predsjedništva BiH. Ravnatelj Arhiva Šaban Zahirović za medije je ispričao kako je izgorjela povijesna građa i jedan od depoa s najvrednijim fondovima. “Zapaljen je jedan od depoa Arhiva BiH. U njemu je, nažalost, smještena najvrednija građa i najvredniji fondovi s kojima je Arhiv raspolagao. Sad po sjećanju mogu reći da su to: Zbirka darova i otkupa, Zbirka osobnih dosjea, novopreuzeti fond Doma za ljudska prava BiH u kojem je 40 tisuća dosjea, zatim mikrofilmovi iz raznih arhiva, kopije iz bečkih arhiva, dokumentacija Povjerenstva za utvrđivanje ratnih zločina iz Drugog svjetskog rata, arhiv koji se odnosi na Višu sudačko-šerijatsku školu u BiH”, rekao je Zahirović.
Stjecaj sretnih okolnosti
Stjecaj sretnih okolnosti, tako bi se u najkraćem mogla opisati činjenica da među dokumentima Arhiva BiH koji su izgorjeli ili su uništeni nema nijednog dokumenta vezanog uz Kiseljak. Zasluge za ovaj splet, pokazalo se to, sretnih okolnosti pripadaju Sandri Biletić, djelatnici Arhiva BiH, inače Kiseljačanki. Sandra naravno nije mogla ni zamisliti da bi prosvjednici iz bilo kojeg razloga mogli uništiti ono što se uspjelo sačuvati za vrijeme tri rata, od čega dva svjetska. Ona je jednostavno arhivsku građu vezanu uz Kiseljak privremeno izmjestila u svoj ured radeći na pripremi knjige koja se tiče povijesti ovog mjesta. “Tu su dokumenti vezani uz događaje u Kiseljaku kroz povijest, od vremena Austro-Ugarske i ranije, do novije povijesti. Baveći se mišlju da bi kao Kiseljačanka svu tu arhivsku građu ugradila u neku buduću knjigu o povijesti Kiseljaka, ja sam eto nehotice spasila barem dio arhivske građe od uništenja. Naravno da sam sretna zbog toga, ali i duboko nesretna zbog štete na ostalim arhivskim dokumentima, bilo da su potpuno ili dijelom uništeni”, kaže Sandra Biletić, djelatnica Arhiva BiH.
Neprocjenjiva vrijednost
Ova je Kiseljačanka zbog interesa za povijest mjesta iz kojeg dolazi dodatno zadužila Kiseljak, a možda i pomrsila račune svima onima koji su paljenjem arhivskih dokumenata od neprocjenjive vrijednosti, željeli prekrajati povijest. Zahvaljujući Sandri Biletić povijest srednjobosanske općine Kiseljak u arhivskim dokumentima ostala je netaknuta... Građa koja je uništena i zapaljena u naletu huligana 7. veljače u Sarajevu nije stradala u tri protekla rata, a stručnjaci, kako su izjavili, smatraju da je paljenje Arhiva “ogromna kulturna sramota”. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je napravilo program djelovanja u izvanrednoj situaciji, “formiralo krizni stožer i uspostavilo timove koji rade na različitim lokacijama u BiH, kao i da jedan tim povjesničara umjetnosti, njihovih suradnika, radi i u Arhivu BiH, odnosno pomaže na identifikaciji stupnja oštećenja Arhiva.