Narodna skupština Republike Srpske jučer je razmatrala izmjene i dopune kaznenog zakonodavstva RS-a, a kojima se kleveta i uvreda tretiraju kao kaznena djela, a što je bio povod za prosvjede određenih udruga iz civilnog društva, piše Večernji list BiH.
Prema zakonskom prijedlogu, predviđene su novčane kazne za takva kaznena djela. Ministar pravosuđa RS-a Miloš Bukejlović nedavno je, govoreći o uvođenju klevete i uvrede u nacrt Zakona, naglasio da će "onaj tko uvrijedi drugoga biti kažnjen novčanom kaznom od 5000 do 20.000 maraka".
Definicija
- Za klevetu nisu predviđene zatvorske kazne. Što se tiče povrede ugleda i časti, uvode se samo novčane kazne. Progoni za ova djela se poduzimaju po prijedlogu oštećenog - rekao je Bukejlović nedavno, objašnjavajući odredbe novog zakonskog rješenja. U kontekstu same definicije klevete, on je tada objasnio da će onaj tko drugome iznosi ili prenosi nešto neistinito što može škoditi nečijoj časti ili ugledu, znajući da je to što iznosi ili prenosi neistina, biti kažnjen novčanom kaznom od 8000 do 30.000 KM.
- Ako je učinjeno posredstvom medija, društvenih mreža, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je kleveta postala dostupna većem broju osoba, ili ako je ono što se prenosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, počinitelj se kažnjava većom novčanom kaznom - istaknuo je Bukejlović. Objasnio je i kako je unesena odredba koja se odnosi na kazneno djelo iznošenja osobnih i obiteljskih prilika, a kažnjava se novčanom kaznom.
Postoji i javno izlaganje poruzi zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri ili nacionalnosti, a definicija kaže - tko javno izloži poruzi ili prijeziru osobe ili skupinu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog podrijetla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta bit će kažnjen kaznom od 20.000 do 100.000 KM, dodao je. Pritom je izjavio i kako je tu članak koji kaže da nema kaznenog djela ako je riječ o uvredljivom izražavanju ili iznošenju nečeg neistinitog u znanstvenom, stručnom, književnom, umjetničkom djelu, odnosno vršenju dužnosti propisane zakonom novinarskog poziva, političke ili druge javne društvene djelatnosti ili obrane nekog prava ako iz načina izražavanja ili druge okolnosti proistječe da nije učinjeno iz namjere omalovažavanja ili ako osoba dokaže istinitost svog tvrđenja ili da je imalo osnovanog razloga povjerovati u istinitost onoga što je prenosilo.
Iz Vlade RS-a ustvrdili su da namjeravane izmjene Kaznenog zakona RS-a ne mogu ugroziti slobodu govora ni dovesti pod udar njegovih odredbi novinare ako kvalitetno rade svoj posao.
Usporedba
S druge pak strane, pojedini predstavnici iz novinarske zajednice ističu kako ovaj zakonski propis može, sa setom drugih propisa, negativno utjecati na slobodu govora medija u tom entitetu. Osim novinarskih udruga, reagirale su i neke međunarodne organizacije. Posebni izvjestitelji za prava na slobodu mišljenja izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja UN-a obratili su se pismom vlastima Republike Srpske u kojem su zahtijevali povlačenje prijedloga.
Kada je riječ o Federaciji BiH, Zakon o zašiti od klevete u Federaciji BiH definirao je kako svaka osoba koje prouzroči štetu ugledu fizičke ili pravne osobe iznošenjem ili pronošenjem izražavanja neistinite činjenice, identificirajući tu pravnu odnosno fizičku osobu trećoj osobi, odgovorna je za klevetu. Također, precizirano je kako javnom tijelu nije dopušteno podnijeti zahtjev za naknadu štete zbog klevete. Javni službenik može privatno i isključivo u osobnom svojstvu podnijeti zahtjev za naknadu štete zbog klevete.
Pitanje oko toga trebaju li kaznena djela protiv časti i ugleda biti u domeni kaznenog zakonodavstva ili pak građansko-pravne oblasti, debata je oko koje se do sada moglo čuti mnogo. U velikom broju država članica Vijeća Europe, kao i državama koje su susjedi BiH, oblast klevete je regulirana u kazneno-pravnom zakonodavstvu.