Okončanje uspostave vlasti na svim razinama, kao i uspostavljanje produktivnog dijaloga među nadležnim institucijama ključni su preduvjeti borbe protiv recesijskih kretanja koja se očekuju u ovoj godini, a koja će se, između ostalog, očitovati i kroz smanjenje ekonomskih aktivnosti, a samim tim i padom izvoza od kojega veliki dio domaćih kompanija ostvaruje dobit, piše Večernji list BiH.
Usporavanje
A što nas čeka u ovoj godini, još uvijek je nezahvalno prognozirati u tančine, no već se sada mogu iznijeti zaključci kako nas očekuje usporavanje gospodarstva. Faruk Hadžić, jedan od najpoznatijih makroekonomskih analitičara u BiH, profesor, dekan sveučilišta SSST u Sarajevu, nedavno je za Večernji list ukazao na procjene koje govore da će ekonomije država članica Europske unije sada ući u fazu usporavanja ekonomske aktivnosti, a to, ako se analizira povezanost domaćeg bosanskohercegovačkog gospodarstva s tržištima u EU, svakako može imati posljedice i na Bosnu i Hercegovinu.
U tom je kontekstu objasnio i kako je potrebno promatrati što se događa na tržištima Njemačke, Italije i Hrvatske jer se svaka promjena u navedenim područjima održava i na ekonomske prilike u BiH. Nedavne procjene za ovu godinu koje su se nedavno mogle vidjeti i u izvješću Svjetske banke Global Economic Prospects govore kako globalni rast gospodarstva usporava, a u ovoj godini će dosegnuti tek 1,7 posto. Takva ekonomska kretanja reflektirat će se i u padu gospodarskih aktivnosti na našim prostorima. U kontekstu BiH tako Svjetska banka prognozira kako će u ovoj godini rast BDP-a biti na razini od 2,5 posto, što je značajan pad u odnosu na 2022. godinu.
U kontekstu povećanja zaposlenosti i visine primanja za radnike, što je jedan od načina borbe protiv recesije, potrebno je imati funkcionalne institucije koje će provoditi zadatke koji su, između ostaloga, jasno naznačeni u smjernicama, načelima i ciljevima djelovanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koje su potpisali predstavnici HDZ-a, SNSD-a i stranaka “osmorke”. U dijelu koji se odnosi na ekonomiju posebno je navedena potreba poreznog opterećenja rada, kao i uvođenje poreznih olakšica u cilju kreiranja novih radnih mjesta i unaprjeđenja uvjeta rada, kao i povećanje mirovina i plaća, a posebice minimalne mirovine i plaće.
Federacija je ovih dana povukla iznimno značajan korak u smjeru poreznoga rasterećenja rada, a što je dočekano s iznimnim odobravanjem u poslovnoj zajednici. Naime, Vlada Federacije je utvrdila amandmane na tekst prijedloga Zakona o doprinosima koji je ranije uputila u parlamentarnu proceduru, čime oni postaju sastavni dio ovog prijedloga zakona.
Jačanje poslovne klime
Amandmanima se, između ostalog, u cilju dodatnog rasterećenja obveza poslodavca i stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta, stopa doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje smanjuje za jedan dodatni indeksni bod, odnosno sa 17,50 na 16,50 posto. To predstavlja ukupnu stopu doprinosa od 31,5 posto, odnosno smanjenje za cijelih 10 posto u odnosu na trenutačno važeću stopu. Također, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, Vlada Federacije BiH utvrdila je amandmane na prijedlog Zakona o porezu na dohodak, a tom je prilikom federalna ministrica financija Jelka Milićević za Večernji list potvrdila kako dohodak do 1000 KM neće biti oporezivan. Navedene ocjene govore o potrebi održavanja ekonomske aktivnosti što višom, a jedan od načina je, osim poboljšanja poslovne klime, nastavak provedbe infrastrukturnih projekata, a neki od značajnijih odnose se na koridor Vc, izgradnju mreže brzih cesta, unaprjeđenje željezničkog prometa i daljnji razvoj infrastrukture u oblasti zračnog prometa i uvezanosti. Ipak, preduvjet svih poteza iz ekonomskog segmenta, kako u reformskom tako i u infrastrukturnom smislu, je stabilna politička situacija, odnosno brzo okončanje uspostave funkcionalne vlasti na svim razinama. •