Prva faza cijepljenja protiv COVID-19 u kojoj se cijepe svi zdravstveni djelatnici u kontaktu s pacijentima, uključujući i ljekarnike, te nezdravstveni u zdravstvenim ustanovama i štićenici i djelatnici domova za starije je u tijeku. U drugoj fazi, prema uputama za cijepljenje, cijepit će se svi stariji od 65 godina i svi kronični bolesnici, a u trećoj zdrava populacija. Inače, u Hrvatskoj je prema podacima Državnog zavoda za statistiku 833 tisuće starijih od 65 godina, a točan broj kroničnih bolesnika nije poznat. Iako nije lako naći idealno rješenje nameće se pitanje hoće li neke rizične skupine biti zapostavljene na uštrb onih kojima nije prijeka potreba da se među prvima cijepe? Trebaju li se, recimo, prije kroničnih bolesnika, osobito onih s više dijagnoza, cijepiti zdravi ljekarnici koji su iza staklene pregrade i s maskom na licu u kontaktu s pacijentima koju minutu? Trebaju li u isto vrijeme na red doći zdravi 65-godišnjaci i stariji od 75 i više godina? Jesu li se mogli prioriteti u drugoj skupini posložiti tako da prvi na red dođu kronični bolesnici, osobito oni s više dijagnoza, bez obzira na dob, pa nakon njih stariji od 80 godina, pa 70, pa 65? Ne slušamo li godinu dana da su najugroženiji oni s više komorbiditeta?
Luka Čičin-Šain, virusni imunolog iz Centra za infektološka istraživanja u Braunschweigu, kojeg smo pitali i kakva je situacija u Njemačkoj ističe:
Ne isključiti spremačice
– U osnovi svako prioriziranje skupina dovodi do situacija u kojima pojedine skupine bivaju zapostavljene, a neke druge dobivaju šansu koja nije sukladna njihovu riziku. Sličnu situaciju imamo i u Njemačkoj, gdje na primjer moji suradnici koji rade u laboratoriju na ovom virusu nisu uvršteni ni u kakve liste prioriteta jer su članovi Trajne komisije o cjepivima zaključili da ih njihova oprema dovoljno štiti od zaraze u laboratoriju. U Njemačkoj je definirano pet skupina, gdje je prva skupina slična prvoj u Hrvatskoj i uključuje štićenike i personal domova za starije osobe, ali ne uključuje sve zdravstvene radnike, nego samo one koji rade izravno s COVID bolesnicima, a četvrta, na primjer, uključuje npr. učitelje, odgojitelje, policajce i vatrogasce. Tako da su razlike znatne – kaže Čičin-Šain. Ističe da je teško naći idealno rješenje jer isključiti nezdravstvene radnike u zdravstvenim ustanovama bi značilo da spremačice koje čiste sobe bolesnika s COVID-om ili kućni majstori koji tamo trebaju nešto popraviti ne mogu dobiti cjepivo. A čak i da se počne raščlanjivanje na toj razini, još uvijek će se, dodaje, naći grupacije i pojedinci koji će na neki način biti preskočeni i na koje se zaboravi.
Nesporazum o prioritetima
– Mislim da je veći problem što su svi stariji od 65 godina u istoj skupini, gdje znamo da osobe s više od 80 godina imaju znatno veći rizik od onih s više od 70, a ovi imaju veći rizik od onih kojima je više od 65. Prioriziranje prema ovoj dobi bi moglo dovesti do toga da neka bakica od 83 godine ne dođe na red jer mlađi i vitalni penzioneri od 65-66 godina primaju cjepivo. Ni kronični bolesnici nisu svi isti. Dijabetičarka koja zbog uzgredne autoimune bolesti ili presađenog organa mora primati lijekove koji snažno potiskuju imuni sustav nije jednaka dijabetičaru koji nema taj dodatni problem. S druge strane, to podiže složenost logistike i teže je provesti plan u djelo – ističe Čičin-Šain. Na upit je li svejedno kojim će se od cjepiva biti cijepljene rizične skupine jer nemaju sva cjepiva jednako visoku učinkovitost uzvraća:
– Kod starijih osoba mRNA cjepiva su pokazala neočekivano visoku učinkovitost. Astra Zeneca cjepivo, zasnovano na adenovirusnom vektoru je slabije efikasno, ali se pokazalo prilično učinkovitim kod jedne podgrupe mlađih primatelja cjepiva, onima kojima je manje od 55 godina. Ako se ti rezultati potvrde, bilo bi razumno ponuditi mRNA cjepiva starijima, a općoj populaciji jedno od cjepiva zasnovano na adenovirusnim vektorima – kaže Čičin Šain. Inače, mRNA cjepiva su Pfizerovo i Modernino, a adenovirusna vektorska AstraZeneca i Johnson &Johnson/Janssen. Iz HZJZ-a nismo dobili odgovor jesu li se prioriteti mogli i drukčije posložiti te je li došlo do nesporazuma u komunikaciji između HZJZ-a i obiteljskih liječnika jer su neki shvatili da u 2. skupini za cijepljenje prvo uzimaju predbilježbe za starije od 65 godine, pa tek onda za kronične bolesnike.