Među narodima na Starom Kontinentu stanovnici Bosne i Hercegovine ističu se po tome što su među populacijom koja ima najmanje povjerenja u druge. Riječ je o istraživanju provedenom 2022. godine, a koje je pokazalo kako je međusobno povjerenje najviše u nordijskim zemljama, dok najmanje jedni drugima vjeruju ljudi na Balkanu, piše Večernji list BiH. Prema podacima infografike, koja prikazuje postotak populacije u svakoj zemlji koja se slaže s tvrdnjom "Većini ljudi može se vjerovati", Bosna i Hercegovina je gotovo na posljednjem mjestu. Ispred nje je po stopi nepovjerenja samo Grčka, u kojoj tek osam posto stanovnika vjeruje drugima. U Bosni i Hercegovini, prema podacima iznesenim u spomenutoj infografici, samo deset posto ljudi vjeruje većini. S druge strane, Danska se ističe kao zemlja s najvećim povjerenjem među ljudima.
Prema podacima iz spomenute infografike, u toj zemlji čak 74 posto populacije vjeruje većini. Na drugom mjestu po povjerenju je Finska, u kojoj 72 posto stanovnika nema problem vjerovati drugima, na trećem mjestu je Norveška sa 68 posto povjerljivih stanovnika, dok je Švedska sa 63 posto populacije koja vjeruje većini zauzela visoko četvrto mjesto na ovoj ljestvici. Slijedi Švicarska, u kojoj 59 posto stanovništva vjeruje drugima, i Nizozemska, gdje taj postotak iznosi 57, što ove zemlje svrstava među države s visokim razinama povjerenja. Ostatak Europe bilježi umjerene razine povjerenja - Njemačka 42%, Španjolska 41%, dok su Francuska (26%) i Italija (27%) nešto niže na ljestvici. Zanimljivo je da Portugal, unatoč svojoj zapadnoj poziciji, bilježi tek 17% povjerenja. Kada je riječ o regiji s međusobnim povjerenjem, najbolje stoje Slovenci, gdje 25 posto populacije vjeruje drugima. U Hrvatskoj je situacija samo malo bolja nego u Bosni i Hercegovini. Naime, u ovoj zemlji povjerenje u većinu ima tek 14 posto populacije, dok je u Albaniji taj postotak za jedan veći, odnosno iznosi 15. U Srbiji s povjerenjem u druge problema nema 26 posto stanovnika, a u Crnoj Gori njih 22 posto. Međusobnog povjerenja itekako nedostaje i među Rumunjima, gdje tek 12 posto njih vjeruje drugima, kao i među Makedoncima, gdje taj postotak iznosi tek 15 posto, piše Večernji list BiH.
Inače, uloga povjerenja je pojednostaviti složenost društvenih odnosa. Povjerenje tako potiče na bolju suradnju te jača društvenu interakciju i stabilnost društva. Kod povjerenja prevladava uvjerenje da nam drugi neće svjesno i promišljeno nanijeti štetu. Podaci o povjerenju odnosno nepovjerenju među stanovnicima Bosne i Hercegovine nisu novost jer su i ranija istraživanja pokazala slične rezultate. U svom istraživanju socijalnog kapitala u BiH Barto Šalaj 2009. godine zaključio je da stanovnici BiH nemaju mnogo povjerenja u druge ljude. Prema istraživanju agencije Prime Communications još iz 2009. godine, 70,20 posto stanovnika Republike Srpske složilo se s tvrdnjom da se nikome ne treba vjerovati. Dvije godine poslije odgovore na pitanja što Hrvati, Srbi i Bošnjaci u BiH misle jedni o drugima te o BiH kao zemlji u kojoj žive kroz istraživanje je htjela dobiti Zaklada "Fridrich Ebert" u BiH u suradnji sa stručnjacima Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Analizirajući stereotipe, asocijacije i percepciju jednih o drugima, istraživanje je pokazalo da predstavnici ovih triju naroda u BiH ne vjeruju jedni drugima, a o prošlosti i budućnosti u BiH ne postoji jedinstven stav.